Evropa strahuje od izbijanja rata na istoku: PUTIN STAO UZ ERDOGANA, JUŽNO KRILO NATO I ARAPI UZ GRKE
Napetosti koje već duže vreme vladaju između Grčke i Turske u vezi sa pravima na istraživanje nafte i gasa u istočnom delu Sredozemlja, kao i proširenjima grčke pomorske granice u Egejskom i Jonskom moru, dodatno su rasplamsane najavom da će Rusija sa turskom mornaricom obaviti zajedničke manevre.
Ova najava je stigla iz Ankare i nije još potvrđena iz Moskve, a zanimljivo je da je usledila nakon saopštenja američkog državnog sekretara Majka Pompea da će SAD delimično ukinuti 33-godišnji embargo na izvoz naoružanja etnički podeljenom Kipru i produbiti bezbednosnu saradnju sa međunarodno priznatom vladom kiparskih Grka u Nikoziji. Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu je rekao da ova odluka "zanemaruje jednakost i balans" na ostrvu i da Ankara očekuje da ona ponovo bude razmotrena.
Kao odgovor Moskve, očigledno je stigla odluka ruskog predsednika Vladimira Putina da stane uz turskog kolegu Redžepa Tajipa Erdogana i time poruči Vašingtonu da je Rusija i dalje važan faktor u tom delu Sredozemnog mora. Ruski pomorski manevri stižu nakon onih koje je u toj zoni već izvodila Ratna mornarica SAD, koja je najpre obavljala vežbe sa grčkom, a potom i sa turskom vojskom.
KAKO JE SVE POČELO?Turska i Grčka imaju dugu istoriju neprijateljstava i razmirica, ali je najnoviji sukob ove dve članice NATO počeo kada su im se preklopili interesi oko korišćenja podvodnih nalazišta energenata. Ankara je u julu poslala istraživački brod "Oruč reis" kako bi obavio probno bušenje u spornim vodama blizu grčkog ostrva Kastelorizo, koje se nalazi kod jugozapadne obale Turske. Grčka vojska je stavljena u stanje pripravnosti, a umešala se i američka šesta flota, pa je taj brod 10. avgusta napustio luku na ostrvu. |
Grčka je tokom avgusta obavila zajedničke manevre sa Francuskom, uz poruku Pariza da želi da "privremeno osnaži sopstveno prisustvo u istočnom Sredozemlju" i s Italijom, sa kojom je grčki premijer Kirjakos Micotakis postigao dogovor o proširenju grčke pomorske granice. Taj dogovor, koji je uvod u plan proširenja grčke pomorske granice prema Turskoj, toliko je razbesneo Ankaru da je Atini otvoreno zapretila ratom.
FRANCUSKA POSLALA RAFALE, A UAE "PUSTINJSKE SOKOLOVE"Grčki borbeni avioni F-16 sredinom avgusta kod obala Krita obavili su zajedničke vežbe sa borbenim avionima rafal francuskog ratnog vazduhoplovstva. Neke dve nedelje kasnije su u bazu na Kritu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata stigla četiri F-16E/F aviona tipa "Pustinjski sokolovi", koji su takođe učestvovali u vežbama sa grčkom avijacijom, sa kojom je manevre obavio i američki brod razarač "USS Vinston S. Čerčil". |
Kao tradicionalni rival Turskoj kada su u pitanju strateški ciljevi u Sredozemlju, Grčkoj su u pomoć priskočili Ujedinjeni Arapski Emirati slanjem borbenih aviona u vazduhoplovnu bazu Suda-Hanija na Kritu, gde su zbog vežbi već bile prisutne francuske borbene letelice. Grčkoj se u manevrima priključila i kiparska vojska.
GRČKA VOJSKAAktivnih pripadnika: 107.593 Rezerva: 550.000 Tenkovi i oklopna borbena vozila: 6.122 Ratni brodovi i pomoćna plovila: 121 Aviona i helikoptera: više od 400 PVO sistemi: 8 TURSKA VOJSKAAktivnih pripadnika: 355.200 Rezerva: 380.000 Tenkovi i oklopna borbena vozila: 8.220 Ratni brodovi i pomoćna plovila: više od 120 Aviona i helikoptera: više od 1.100 PVO sistemi: 8 |
Time je ozbiljno narušeno jedinstvo u okviru NATO, uz južno krilo koje je stalo uz Grke i Nemačku, koja bezuspešno pokušava da smiri Atinu i Ankaru, pa je kao iznenađenje usledila izjava generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga da su se Grčka i Turska dogovorile da počnu "tehničke razgovore čiji je cilj smanjenje rizika od vojnih incidenata u istočnom Sredozemlju". Atina je u četvrtak, nekoliko sati nakon izjave Stoltenberga, negirala da će biti pregovora s Ankarom.
Turska srušila grčku pravoslavnu crkvu Aja Sofiju iz BurseTurske vlasti srušile su napuštenu staru grčku pravoslavnu crkvu u regionu Burse, na severozapadu Turske. Crkva Georgios, poznata kao Aja Sofija iz Burse, srušena je pod obrazloženjem da je njena struktura predstavljala bezbednosnu opasnost i to sedam godina nakon što je regionalni direktorat za verske fondacije preuzeo zgradu od opštine Nilufer u Bursi. Opština je uzela crkvu pod svoje 2006, obnovivši lokaciju i ponovo je otvorivši kao kulturnu kuću Ozluče. Direkcija je pokrenula tužbu radi sticanja prava vlasništva nad crkvom 2013. i zgrada je od tada bila napuštena. |
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)