MAKRON NAKON POBEDE SPREMA SRBIJU ZA EU! Stižu važne vesti za našu zemlju iz srca Evrope!
Tara Varma, šefica pariske kancelarije Evropskog saveta za spoljne odnose (ECFR), za Srpski telegraf analizira najvažniju izbornu trku u Evropi ove godine.
Pitanje ulaska Srbije i ostatka zapadnog Balkana u Evropsku uniju sada se mnogo više kotira u agendi francuskog predsedavanja EU, kaže u intervjuu za portal Republiku Tara Varma, viša naučna saradnica i šefica pariske kancelarije Evropskog saveta za spoljne odnose (ECFR).
Ona u ovoj organizaciji, na čijem čelu se nalazi Karl Bilt, bivši švedski premijer i nekadašnji specijalni izaslanik UN za Balkan, prati francusku spoljnu politiku i dešavanja vezana za bezbednost u Evropi i Aziji, a za naš list je analizirala najvažniju izbornu trku u Evropi ove godine - drugi krug predsedničkih izbora u Francuskoj 24. aprila.
ST: Kampanja je ove godine bila drugačija u odnosu na onu iz 2017. zbog KOVID-19 i ruske agresije na Ukrajinu. Čudno je da je ishod prvog kruga ipak bio skoro isti, s tim što je Makron sada imao dva odsto veću razliku u odnosu na Le Penovu. Da li će se 2017. ponoviti i u drugom krugu tako što će Makron osvojiti dve trećine glasova?
- Uoči drugog kruga Makronovo vođstvo u anketama je manje nego 2017. Ovo je prvenstveno zbog toga što je on sada nosilac predsedničke dužnosti i što je na tu funkciju izabran zahvaljujući obećanjima da će transformisati zemlju i biti protiv Marin le Pen i ultradesnice. Sada, pet godina kasnije, narod pomnije prati šta je on uradio, posebno kada je reč o socijalnim pitanjima. Iako je od izbijanja pandemije koronavirusa vodio politiku po principu "koliko košta, da košta" da bi održao radne uslove u bolnicama i širem javnom sektoru, uz isplatu finansijske pomoći u privatnom sektoru, njega i dalje vide kao "predsednika bogatih i privilegovanih" i Marin le Pen to dobro zna.
ST: Da li bi Žan-Lik Melanšon i njegova ultralevica mogli da utiču na ishod drugog kruga?
- Melanšon je dobio 22 odsto glasova u prvom krugu i, uprkos tome što nije prošao dalje, njegovi glasači biće oni koji će odlučiti izbor predsednika u drugom krugu. Zbog toga su se njima udvarali i Makron i Le Penova. Melanšonovi glasači su veoma raznoliki i, prema podacima iz anketa, oni se dele u tri kategorije: trećina kaže da će se uzdržati od glasanja u drugom krugu, trećina kaže da će glasati za Le Penovu, a preostala trećina za Makrona. Nestalnost stavova ovih glasača je nešto što treba imati u vidu i na kraju bi strah od uspona ultradesnice na vlast mogao da dovede do toga da veći procenat njih u poslednjem trenutku odluči da glasa za Makrona.
ST: Da li je Le Penova i dalje "madam Putin", kako su je nazivali neki poslanici Evropskog parlamenta?
- Nacionalno okupljanje, stranka Marin Le Pen, 2014. prihvatila je ruski zajam od 11 miliona evra, od čega joj je devet miliona evra stiglo od Prve češko-ruske banke, koja je povezana s Kremljom. Ona i dalje podržava Vladimira Putina uprkos tome što je, kada je pre mesec dana počela da joj raste popularnost u anketama, bila sve diskretnija u toj podršci.
ST: Kakve će biti posledice izborne pobede Makrona ili Le Penove po budućnost Evropske unije i izglede zapadnog Balkana, a posebno Srbije, za pristupanje EU?
- Emanuel Makron je odlučio da agendi francuskog predsedavanja Savetom Evropske unije pridoda specijalnu konferenciju posvećenu Balkanu i to neposredno nakon predsedničkih izbora, a Francuska sa Češkom, zemljom koja će u julu preuzeti predsedavanje Savetom EU, koordiniše organizaciju njihovog samita o Balkanu, koji je planiran kasnije tokom 2022. To pitanje se sada mnogo više kotira u agendi. Marin Le Pen se, s druge strane, založila za menjanje EU iznutra i njen cilj neće biti da vodi politiku naklonjenu proširenju Unije.
ST: Tačno dva meseca od početka ruske agresije na Ukrajinu navršava se 24. aprila. Makron se tokom predizborne kampanje trudio da bude posrednik u rešavanju tog sukoba, a koliko bi sada ishod francuskih izbora mogao da utiče na rat Rusije i Ukrajine?
- Promena stava prema Rusiji Le Penovoj je donela veću podršku među glasačima, ali ukoliko 24. aprila bude izabrana za predsednicu, verujem da će preokrenuti aktuelnu francusku politiku prema Rusiji i težiti stvaranju mnogo bližeg odnosa s Kremljom i Vladimirom Putinom, time nanoseći štetu jedinstvu EU i konsenzusu oko čvrstog i odlučnog odgovora na rusku agresiju. S druge strane, Emanuel Makron će verovatno probati ponovo da pokrene dijalog s Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim, pazeći pritom na jedinstvo EU i neophodnost da se pomogne Ukrajincima. Ali treba upamtiti da jedna osoba ima moć i mogućnost da odmah zaustavi ovaj rat jednom zauvek, a ta osoba je Putin.
Makron francuski predsednik koji priča srpski
Kada je 7. maja 2017. osvojio 66,1 odsto glasova u drugom krugu izbora i pobedio Marin le Pen, Emanuel Makron je s nepunih 40 godina postao najmlađi predsednik u istoriji Francuske. Rođen je 21. decembra 1977. u Amijenu, završio je Nacionalnu školu javne administracije (ENA), na kojoj se školuju budući francuski visoki državni činovnici, ali je odustao od te karijere i postao investicioni bankar. Politici se vratio 2012, kada je postao zamenik generalnog sekretara Jelisejske palate kod predsednika Fransoa Olanda, da bi dve godine kasnije postao ministar privrede i industrije. Kao predsednik Francuske, tokom posete Srbiji na beogradskom Kalemegdanu održao je govor na srpskom, u kojem je poručio da Francuska nikada neće zaboraviti ono što je Srbija učinila za tu zemlju i žrtve koje su Srbi podneli tokom Prvog svetskog rata, zbog čega je izmamio velike simpatije.
Žan-Mari Lepen podržavao Miloševića
Najmlađa ćerka Žan-Mari le Pena, osnivača moderne francuske ultradesnice, uspela je da dostigne očev najveći politički uspeh, a to je da izgubi u drugom krugu predsedničkih izbora. Vremena su se ipak promenila od tog njenog poraza od Makrona od pre pet godina i sada je s istim protivnikom ušla u finalnu trku za Jelisejsku palatu, s nešto većim šansama za uspeh nego tada. Rođena je 5. avgusta 1968. u Neji sir Sen, gradu na zapadnom obodu Pariza. Tokom devedesetih godina prošlog veka bavila se advokaturom, da bi potom prešla u pravni tim očevog Nacionalnog fronta, stranke čije je vođstvo preuzela 2011. Kasnije joj je promenila ime u Nacionalno okupljanje, trudeći se da ublaži imidž antisemitske i ksenofobne partije, koji je vezivan za njenog oca, koji je za vreme NATO bombardovanja Srbije 1999. podržavao tadašnjeg predsednika Slobodana Miloševića.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)