VIŠE OD CVEĆA I POKLONA! Od štrajka do praznika: Kako je nastao 8. mart i zašto se slavi širom sveta

Vesti

08.03.2026

09:41

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Sve je počelo protestom, davne 1908. godine.

VIŠE OD CVEĆA I POKLONA! Od štrajka do praznika: Kako je nastao 8. mart i zašto se slavi širom sveta

Foto: Lomoz Viktor / ČTK / Profimedia, Daniela Simona Temneanu / Panthermedia / Profimedia, KOCA SULEJMANOVIC / AFP / Profimedia

Međunarodni dan žena, koji se obeležava svake godine 8. marta, jedan je od najvažnijih datuma u modernoj istoriji društvenih pokreta. Iako ga mnogi danas povezuju sa cvećem, poklonima i čestitkama, ovaj dan ima duboke korene u borbi žena za radna, politička i društvena prava.

Njegova istorija vezana je za radničke proteste, feminističke pokrete i borbu za jednakost polova koja traje više od jednog veka.

Kako je nastao 8. mart

Početak obeležavanja Međunarodnog dana žena vezuje se za radničke proteste početkom 20. veka. Jedan od najpoznatijih događaja bio je štrajk tekstilnih radnica u Njujorku 1908. godine, kada su hiljade žena izašle na ulice zahtevajući bolje uslove rada, kraće radno vreme i pravo glasa.

Republika

Foto: Credit: KOCA SULEJMANOVIC / AFP / Profimedia

 

Na međunarodnoj konferenciji socijalistkinja 1910. godine u Kopenhagenu, nemačka aktivistkinja Klara Cetkin predložila je da se uvede poseban dan posvećen borbi za prava žena. Predlog je prihvaćen jednoglasno, a ideja je ubrzo počela da se širi širom sveta.

Prvi Međunarodni dan žena obeležen je 1911. godine u više evropskih zemalja, uključujući Nemačku, Austriju, Dansku i Švajcarsku, kada su milioni žena učestvovali u protestima i skupovima tražeći politička i radna prava.

Zašto se slavi baš 8. mart

Datum 8. mart dobio je poseban značaj nakon događaja tokom Februarske revolucije u Rusiji 1917. Tada su žene u Petrogradu organizovale masovne proteste pod sloganom „hleb i mir“, zahtevajući kraj rata i bolje životne uslove.

Ovi protesti pokrenuli su talas političkih promena, a ubrzo nakon toga ženama u Rusiji priznato je pravo glasa. Upravo zbog tog događaja, 8. mart je postao simbol borbe žena širom sveta.

Godine 1975, Ujedinjene nacije zvanično su počele da obeležavaju Međunarodni dan žena, čime je ovaj datum dobio globalni značaj.

Pokret za prava žena kroz istoriju

Borba za ravnopravnost žena trajala je decenijama i obuhvatala različite oblasti društva.

Republika

Foto: Credit: Lomoz Viktor / ČTK / Profimedia

 

1. Pravo glasa

Jedan od najvažnijih ciljeva ženskog pokreta početkom 20. veka bilo je pravo glasa. Aktivistkinje poznate kao sufražetkinje organizovale su proteste i kampanje širom sveta.

Prve zemlje koje su ženama dale pravo glasa bile su:

  • Novi Zeland (1893)

  • Finska (1906)

  • Norveška (1913)

U mnogim drugim državama žene su to pravo dobile tek nakon Prvog ili Drugog svetskog rata.

2. Radna prava i ekonomska nezavisnost

Industrijska revolucija dovela je do masovnog zapošljavanja žena u fabrikama, ali uz loše uslove rada i veoma niske plate.

Zahvaljujući sindikalnim pokretima i protestima, žene su počele da se bore za:

  • kraće radno vreme

  • bolje plate

  • bezbednije radne uslove

  • pravo na porodiljsko odsustvo

Ova borba bila je ključna za formiranje modernih radnih prava.

Republika

Foto: Credit: KRULIŠ Jiří / ČTK / Profimedia

 

3. Obrazovanje i društveni položaj

U mnogim zemljama žene su dugo bile isključene iz obrazovanja i javnog života. Tek tokom 20. veka počele su masovno da upisuju univerzitete i ulaze u profesije koje su ranije bile rezervisane za muškarce.

Danas žene rade u svim sektorima – od nauke i medicine do politike i tehnologije.

Kako se 8. mart obeležava danas

Danas se Međunarodni dan žena obeležava širom sveta kroz različite događaje i aktivnosti.

U mnogim državama organizuju se:

  • konferencije o rodnoj ravnopravnosti

  • protesti i kampanje za prava žena

  • kulturni događaji i javne debate

U nekim zemljama, poput Rusije i Kine, 8. mart je i zvanični državni praznik.

U Srbiji i regionu ovaj dan se često obeležava poklanjanjem cveća i malih znakova pažnje ženama, ali sve više dobija i društveni značaj kroz diskusije o ravnopravnosti, ekonomskom položaju i bezbednosti žena.

Republika

Foto: Credit: Konstantin Yuganov / Alamy / Profimedia

 

Zašto je 8. mart i dalje važan

Iako su žene u mnogim državama izborile osnovna politička prava, brojni izazovi i dalje postoje.

Među najvažnijim temama savremenog ženskog pokreta su:

  • razlika u platama između muškaraca i žena

  • nasilje nad ženama

  • politička zastupljenost žena

  • ravnoteža između posla i porodice

Prema podacima međunarodnih organizacija, žene i dalje u proseku zarađuju manje od muškaraca i ređe se nalaze na vodećim pozicijama u kompanijama i politici.

Simbol borbe i solidarnosti

Više od jednog veka nakon nastanka, Međunarodni dan žena ostaje simbol borbe za ravnopravnost, ali i podsetnik na istorijske promene koje su žene izborile.

Od radničkih protesta početkom 20. veka do savremenih kampanja za ravnopravnost, 8. mart predstavlja dan solidarnosti, sećanja i podsećanja da borba za jednakost još traje.

Zato ovaj datum i danas ima snažnu društvenu poruku – da su prava, dostojanstvo i jednakost žena ključni za razvoj svakog društva.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading