IZDAO JE KRAJINU! Crno na belo - Sloba je znao da se sprema "Oluja", ZAŠTO JE IGNORISAO SVE IZVEŠTAJE?
Srpske službe presrele mnogobrojne izveštaje evropskih posmatrača u kojima mesecima unapred centralu obaveštavaju da Hrvatska kreće u napad na Krajinu
Foto: DAVID BRAUCHLI / AFP / Profimedia,GERARD FOUET / AFP / Profimedia,Privatna arhiva
Slobodan Milošević je mesecima pre zločinačke akcije "Oluja" znao da Hrvatska kreće u napad na Krajinu.
Ako je neko u ovo i sumnjao, mi danas objavljujemo samo deo mnogobrojnih izveštaja koje su presrele srpske službe u prvoj polovini 1995. godine. U tim izveštajima evropski posmatrači u Hrvatskoj javljaju u centralu da se Zagreb ubrzano naoružava, sprovodi mobilizaciju, gomila snage i preduzima konkretne akcije na terenu, uz nedvosmislenu poruku da se spremaju za opšti napad na Republiku Srpsku Krajinu. Do istih podataka došli su i srpski obaveštajci u Hrvatskoj i o tome postoje izveštaji i službene beleške koje takođe objavljujemo.

Foto: AP /Fred Ernst
Sva ova upozorenja Milošević je ignorisao. Teško je, naravno, poverovati da je to bilo slučajno, što ide u prilog svima koji tvrde da je s Franjom Tuđmanom, posredno ili neposredno, dogovorio upravo takav rasplet.
1. Deset brigada napada Srbe
Izveštaj obaveštajca E. Fišera, poslat u noći između 19. i 20. juna 1995. Ne navodi se ko je Fišer i gde je stacioniran, ali evropska posmatračka misija koja izveštaj šalje u centralu stavlja napomenu:
- I pored naših rezervi prema Fišeru (u ovom trenutku više zasnovanih na manifestaciji u iznošenju podataka, hvalisavosti i bombastom karakteru njihovom) smatramo da podatke iznete u ovom izveštaju treba smatrati relevantnim. Fišer tvrdi da je njegov izvor sasvim pouzdan, visoki dužnosnik hrvatske vojske.

Foto: Privatna arhiva
Fišer svoj izveštaj počinje konstatacijom da je pod okriljem noći prema južnom sektoru (Knin-Obrovac) krenulo šest brigada hrvatske vojske sa 18.000 vojnika.
Dalje javlja:
- Na tom sektoru već se nalaze četiri brigade sa oko 9.500 vojnika. Cilj je napad na Grahovo i Drvar i spajanje sa Petim korpusom bošnjačke armije. Napad će potpomoći 48 tenkova, 32 teška minobacačka oruđa sa preko 105 mm i nekoliko desetina oklopnih transportera. To treba da bude prva faza, druga će biti definitivno presecanje Krajine. Ovim snagama od 27.000 vojnika pomoć će pružiti i specijalni bataljon od 450 ljudi stacioniranih u Istri. Napad treba da bude izveden za tri-četiri dana. Sve zavisi od toga da li će stav SAD i Nemačke biti kategorično protiv te akcije.
2. Piter špijunira Srbe
Procena o opštoj situaciji u Hrvatskoj vojnog posmatrača THVA (ne objašnjava se šta znači ova skraćenica - prim. aut.) Pitera iz Sektora severoistok za komandu tog sektora. Izveštaj poslat 1. avgusta 1995. u 9 časova (tri dana pre "Oluje").
Piter detaljno opisuje položaje srpske vojske, iz čega se može naslutiti da u stvari špijunira za Hrvate iza linije fronta, sa srpske strane. Između ostalog javlja:
- ARSK (misli na Vojsku Srpske Krajine - prim. aut.) povukla je jedinice iz Bihaća da bi ih dovela kao pojačanje u ovaj rejon. Akaši je posetio Knin i, koliko sam obavešten, obećao da će se založiti da pritisne Hrvate da stanu, pod uslovom da ARSK prestane da raketira Bihać. ARSK će se morati suprotstaviti. Procentualno gledajući, srpsko stanovništvo 1991. bilo je 12 odsto ili oko 500.000. Od tih 500.000, najmanje 100.000 je otišlo, a veliki broj je u Sektoru istok. Tako da su oni jako tanko raspoređeni po liniji fronta, odnosno proređena je linija odbrane.
3. Vojna opcija je izvesna
Izveštaj evropske posmatračke misije iz Hrvatske, poslat centrali 6. juna 1995. Tema: politička situacija u Hrvatskoj.
Uz izveštaj su pridodata i dva komentara posmatrača. U prvom stoji:
- Hrvatska bi mogla da preduzme vojne akcije, što objašnjava zašto traže da se mandat UNCRO odmah primeni, jer je 30. juna krajnji rok.

Foto: DAVID BRAUCHLI / AFP / Profimedia
Drugi komentar bavi se unutrašnjim odnosima u Republici Srpskoj Krajini:
- U Sektoru istok situacija je vrlo konfuzna. Vlasti vrlo otvoreno izjavljuju da su bliže Beogradu nego Kninu. Politička previranja se nastavljaju, a uticaj Knina je sve slabiji.
Konačno, izveštaj ima i rezime, u kom doslovno stoji: Tim predviđa da će najverovatnije doći do vojnog rešenja pitanja Krajine.
4. Hrvati mobilišu sve živo
Izveštaj Resora državne bezbednosti Srbije od 7. marta 1995. Tema: nova saznanja o mobilizaciji u Hrvatskoj.
Foto: Privatna arhiva

Kako se navodi, RDB je preko više izvora došao do saznanja o mobilizaciji širih razmera u Hrvatskoj nakon odluke hrvatskog rukovodstva da se dalje ne obnavlja mandat UNPROFOR. Izveštaj je na dve kucane strane i u njemu, između ostalog, piše:
- Nova saznanja ukazuju da je u Splitu za potrebe vojske rekviriran veliki broj kamiona privatnih i državnih firmi, kao i da se u splitskoj kasarni nalazi planirani broj vojnih obveznika. U Bjelovaru je u celosti mobilisana 105. mehanizovana brigada HV (opremljena tenkovima M-84), a u toku su i intenzivne vežbovne aktivnosti mobilizacijskog sastava. Na području Karlovca i Vrgin Mosta takođe je izvršena mobilizacija. U okolini Ogulina, kod Josipdola, izvršena je nova koncentracija mobilisanih jedinica. Prema raspoloživim saznanjima, odziv na mobilizaciju je različit, od masovnog izbegavanja (Istra i delovi Dalmacije) do bučnog slavlja (područje Karlovca i Ogulina).
- Hrvatske vlasti pojačale su i mere kontrole na svim graničnim prelazima i onemogućavaju napuštanje zemlje svim vojnim obveznicima. Među oficirima iz bivše JNA koji se nalaze u Hrvatskoj komentariše se da se Hrvatska intenzivno priprema za napad na Republiku Srpsku Krajinu. Napad bi bio izvršen iz više pravaca, a prvi na udaru bio bi koridor na području Orašja, koji treba preseći brzom akcijom, i na taj način sprečila bi se pomoć Srbima u RS i RSK iz Jugoslavije. Istovremeno bi bio izveden i napad na Knin. Nakon toga usledio bi opšti napad na RSK.
5. Tonko: Ratna opcija izvesna
Izveštaj srpskog obaveštajca pod kodnim imenom Tonko, koji u junu, dva meseca pre "Oluje", javlja šta se dešava u Hrvatskoj.
- Aerodrom na Braču je zatvoren jer su tamo prisutni američki vojni i izviđački avioni bez posade i oko 50 američkih oficira. Aerodrom je dobro čuvan i pristup ima mali broj ljudi.
Tonko navodi da je u Hrvatskoj velika napetost:
- Sve što se trenutno dešava, ukazuje na pripreme za ratne opcije.
I tako, dva meseca kasnije, počela je "Oluja" – najveće stradanje i egzodus jednog naroda u savremenoj Evropi.
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
4. AVGUSTA 1995. POČELA "OLUJA"
Sve što su izveštaji mesecima unapred najavljivali, sve na šta su službe upozoravale, obistinilo se u avgustu 1995. godine. Srpski narod u Krajini dočekao je napad nespreman, ostavljen i izdan, bez adekvatne zaštite, dok su kolone izbeglica bežale pred silinom hrvatskih snaga.
Za srpski narod, ove presretnute poruke i službene beleške su svedočanstvo da je tragedija mogla biti sprečena. Pitanje ostaje: Zašto je Slobodan Milošević ignorisao izveštaje?
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)