ŠTA JE PREDVIĐAO AHTISARIJEV PLAN ZA KIM PRE 16 GODINA? Ovaj predlog smatra se uvodom u proglašenje jednostrane nezavisnosti, pratio ga je niz kontroverzi

Autor:

Vesti

16.10.2023

09:49

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Njegov plan je, iako odbačen od strane Saveta bezbednosti i Srba, postao osnova za proglašenje jednostrane nezavisnosti Kosova i dalje je njegovu "karijeru u regionu obeležio niz kontroverzi".

ŠTA JE PREDVIĐAO AHTISARIJEV PLAN ZA KIM PRE 16 GODINA? Ovaj predlog smatra se uvodom u proglašenje jednostrane nezavisnosti, pratio ga je niz kontroverzi

Foto: ST/N. PANČIĆ

Kosovska Mitrovica

U radnu biografiju diplomate Martija Ahtisarija, koji je preminuo u 86. godini, upisana je i funkcija specijalnog izaslanika UN za Kosovo i Metohiju.

Bivši generalni sekretar UN Kofi Anan postavio ga je na tu funkciju, a njegov plan je, iako odbačen od strane Saveta bezbednosti i Srba, postao osnova za proglašenje jednostrane nezavisnosti Kosova i dalje je njegovu "karijeru u regionu obeležio niz kontroverzi".

Dana 8. avgusta je izjavio da su Srbi krivi kao narod, a krajem juna i početkom jula te 2007. godine u javnosti se pojavila vest da je Ahtisari primao mito. Krajem juna 2007. godine prvu vest o mitu je demantovala kancelarija Martija Ahtisarija, ali već početkom jula navode nemačke obaveštajne službe BND da je Ahtisari primio mito je potvrdio i Globalni informativni sistem. I predsednik američkog saveta za KiM – Džim Džatras je potvrdio da ima saznanja o primanju mita od strane Ahtisarija.

Šta je sadržao njegov kontroverzan plan za KiM?

Svoj predlog 2. februara 2007. godine podneo je Beogradu i Prištini, ali je on na kraju odbačen.

Iako je plan prosleđen obema stranama, smatralo se da će Marti Ahtisari predložiti uslovnu nezavisnost Kosova, bez pominjanja reči nezavisnost.

Prema Ahtisariju i njegovom timu, cilj sveobuhvatnog predloga za sporazum o statusu Kosova bio je utvrđivanje neophodnih zahteva za buduće Kosovo koje je izvodljivo, podržavajuće i stabilno.

Foto: profime

 

 

Plan je sadržavao detaljne mere kojima se osiguravaju podsticanje i zaštita prava zajednica i njihovih članova, delotvorna decentralizacija vlasti kao i očuvanje i zaštita kulturnog i verskog nasleđa.

Sporazum je izneo ustavne, ekonomske i bezbednosne mere, koje su zajedno imale za cilj da doprinesu razvoju multietničkog i demokratskog Kosova.

Važan element sporazuma bio je mandat dat međunarodnom civilnom i vojnom prisustvu na Kosovu da nadgleda sprovođenje sporazuma i pomaže nadležnim kosovskim vlastima u osiguranju mira i stabilnosti na celom Kosovu.

Ahtisarijev plan je u to vreme uživao podršku prištinsih vlasti, a usprotivila mu se Vlada Srbije.

Iako se u nacrtu dokumenta nije spominjala reč "nezavisnost", kosovski čelnici izrazili su uverenje da će "međunarodni proces rešavanja statusa Kosova, predvođen Ahtisarijem, uskoro završiti nezavisnošću Kosova" .

Republika

Foto: ST/N. MANDIĆ

 

Pregovori posredstvom Ahtisarija, započeti u julu 2006. u Beču, završeni su u istom gradu 10. marta poslednjim sastankom strana.

Predsednik Fatmir Sejdiu i premijer Agim Čeku, koji su u to vreme bili na čelu privremenih prištinskih institucija, nazvali su 26. mart istorijskim danom za Kosovo.

Bez konsenzusa

Različiti pogledi na Ahtisarijev plan doveli su do raspoređivanja misije Ujedinjenih nacija za utvrđivanje činjenica na Kosovu, koja je imala zadatak da ispita okolnosti za sprovođenje Ahtisarijevog plana.

Delegacija je posetu Kosovu počela 27. aprila kako bi je zaključila svojim procenama koje će biti predate Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija.

Ovaj mehanizam, uprkos insistiranju pristalica Ahtisarijevog plana, nije uspeo da postigne konsenzus o rešavanju statusa Kosova.

Foto: Printscreen/Facebook/Srpska lista

 

Rusija, glavni protivnik plana, kasnije je stavila veto na nacrt rezolucije evropskih članica Veća, Nemačke i Sjedinjenih Država, koja je trebala da zameni Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti, otvarajući put stupanju na snagu plana.

Razgovori između Prištine i Beograda vođeni do decembra 2007. godine uz posredovanje međunarodne "trojke" koju su činili Amerikanac Frank Vizner, Nemac Volfgang Išinger i Rus Aleksandar Bocan Harčenko. Ovi pregovori su se takođe pokazali neuspešnim.

Kosovo je 17. februara 2008. jednostrano proglasilo nezavisnost.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

BONUS VIDEO

 

 

Komentari (0)

Loading