Zabrinjavajući podaci iz Batuta: 27 slučajeva morbila, bolest može ostaviti teške posledice
Batut upozorava na komplikacije koje mogu biti opasne.
Foto: shutterstock/Aleksandr Finch
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je juče Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Od početka oktobra meseca registrovana su 22 slučaja morbila: 18 u okviru epidemije koja je za teritoriju Grada Bora prijavljena 4. novembra (inicijalno je epidemija prijavljena 9.10.2026. godine samo u naselju Sever), dva slučaja u Beogradu i po jedan slučaj u Požarevcu (zdravstveni radnik koji je ostvario kontakt sa slučajem iz Bora u Opštoj bolnici u Požarevcu) i na teritoriji nadležnosti Zavoda za javno zdravlje Kosovska Mitrovica.
Po jedan slučaj registrovan je u Novom Pazaru i Beogradu, u aprilu, odnosno maju mesecu, dok su tri slučaja registrovana na teritoriji nadležnosti Zavoda za javno zdravlje Kosovska Mitrovica tokom avgusta i septembra, saopštio je Batut.
Sve više slučajeva malih boginja u Srbiji
Sve više slučajeva malih boginja u Srbiji
Sve više slučajeva malih boginja u Srbiji
Sve više slučajeva malih boginja u Srbiji
Sve više slučajeva malih boginja u Srbiji
Sve više slučajeva malih boginja u Srbiji
Sve više slučajeva malih boginja u Srbiji
Male boginje (morbili) su akutno, veoma zarazno oboljenje koje izaziva virus malih boginja (Morbilli virus).
- Male boginje su oboljenje koje može imati tešku kliničku sliku i dovesti do komplikacija koje za posledicu mogu imati i smrtni ishod. Komplikacije su češće kod dece mlađe od pet godina, odraslih osoba starijih od 20 godina i kod osoba sa različitim stanjima oslabljenog imuniteta i obuhvataju: upalu srednjeg uva (kod 6–8 od 100 obolelih osoba), upalu pluća (kod 1–6 od 100 obolelih), zapaljenje mozga (kod 1–2 od 1000 obolelih), kao i subakutni sklerozirajući panencefalitis, retku, ali veoma tešku kasnu komplikaciju koja se javlja nekoliko godina nakon infekcije virusom morbila, pri čemu značajan faktor rizika za navedenu komplikaciju predstavlja obolevanje u mlađem uzrastu - navodi Batut.
Pooštrene mere epidemiološkog nadzora nad malim boginjama na teritoriji Republike Srbije na snazi su od 7.2.2024. godine, u skladu sa Planom aktivnosti za odstranjivanje ove bolesti u zemlji (prijava sumnje, laboratorijska dijagnostika, izolacija i lečenje obolelih, zdravstveni nadzor, epidemiološki nadzor, vakcinacija nevakcinisanih i nepotpuno vakcinisanih lica, vakcinacija osetljivih lica iz kontakta unutar 72 sata itd.).
Imajući u vidu navedene okolnosti, period zaraznosti, sezonost, ostvarene kontakte, mere pooštrenog nadzora treba sprovoditi do daljnjeg, odnosno najmanje do isteka perioda dvostruke maksimalne inkubacije od poslednjeg registrovanog slučaja, a u skladu sa procenom epidemiološke situacije u žarištu epidemije, odnosno na teritoriji Republike.
Najefektivnija i najbezbednija mera prevencije malih boginja je pravovremena vakcinacija kombinovanom vakcinom protiv malih boginja, zauški i rubele (MMR vakcina), koja se prema Kalendaru obavezne imunizacije lica određenog uzrasta u našoj zemlji sprovodi sa dve doze, pri čemu se prva doza daje sa navršenih 12 meseci života, a druga pre upisa u prvi razred osnovne škole.
Postignuti obuhvat prvom dozom MMR vakcine u drugoj godini života na teritoriji Republike Srbije u 2025. godini iznosio je svega 72,8%, dok je obuhvat drugom dozom navedene vakcine pre upisa u prvi razred osnovne škole iznosio 91% planirane populacije, pa je u ovom momentu od izuzetnog značaja sprovođenje imunizacije sve dece uzrasta od 12 meseci do navršenih 18 godina koja nisu vakcinisana MMR vakcinom u skladu sa Kalendarom. Pored toga imunizacija MMR vakcinom je obavezna i za sve zdravstvene radnike, rođene 1971. godine i kasnije, koji nisu primili dve doze vakcine sa komponentom protiv morbila, odnosno kod kojih je serološki test na antitela protiv morbila negativan.
Slučajevi morbola registruju se i u drugim Evropskim zemljama i prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) tokom 2026. godine, zaključno sa 30.9.2026, u Evropskom regionu SZO registrovano je 15.239 slučajeva morbila, od toga 92% u devet zemalja: Kazahstanu (7333), Ruskoj Federaciji (1416), Turskoj (1141), Ujedinjenom Kraljevstvu (1045), Kirgistanu (692), Ukrajini (640), Italiji (588), Bugarskoj (588) i Tadžikistanu (578). U navedenom periodu u Evropskom regionu SZO registrovana su dva smrtna ishoda uzrokovana morbilima.
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)