SPISAK KATASTROFALNIH GREŠAKA NAŠIH POLITIČARA: Šest srpskih izdaja Kosova

Autor:

Vesti

14.09.2017

05:53

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Kosovo danas lebdi negde između nezavisne države i južne srpske pokrajine u velikoj meri i zato što su ga kroz istoriju (noviju, od Drugog svetskog rata naovamo) izdavali Srbi koji su bili na vlasti prvo u Jugoslaviji, a kasnije Srbiji.

Ovde više nema Srba: Nemački vojnik iznad Prizrena

Za vreme Josipa Broza Tita i njegovih sledbenika iz redova srpskih političara, Albanci su masovno naseljavani na KiM, proizvoljno su menjane administrativne linije i data su takva ovlašćenja autonomnim pokrajinama koja su se u praksi pretvorila u državnost, objašnjava za Srpski telegraf Božidar Kljajević.

- Tito je oduvek bio najveći mrzitelj Srba. Njegove odluke ne čude, ali je neprihvatljivo ponašanje tada najmoćnijih Srba koji su ga okruživali - navodi Kljajević.

Drecun: Čak i kada su imali priliku, političari su propustili da stvari okrenu u našu korist

Ipak, ni naredne generacije srpskih vlastodržaca nisu bile uspešnije, a teret grešaka, ocenjuje predsednik skupštinskog odbora za KiM Milovan Drecun, jednako nose i Slobodan Milošević, Boris Tadić, Vuk Jeremić...

- Milošević je pravio kardinalne greške u suprotstavljanju, a nakon toga, kada je promenjena vlast 2000. godine, političari to nisu iskoristili da stvari okrenu u našu korist. Oni su tada imali dobre pozicije na zapadu. Potom nisu uspeli da spreče jednostrano proglašenje nezavisnosti, a ključna greška je kada su marginalizovali prisustvo UN na Kosmetu i iz igre izgurali Savet bezbednosti, gde smo imali podršku Rusije i Kine, a ubacili Euleks - zaključuje Drecun.

1. Masovno naseljavanje Albanaca

Albanci su posle Drugog svetskog rata odbijali da se isele iz uzurpiranih srpskih kuća, u čemu su imali zaštitu svojih partijskih rukovodilaca. Iako ne postoji tačan podatak koliko je tačno ljudi iz Albanije došlo u Jugoslaviju za vreme rata i od 1945. do 1948, kada je granica bila protočna, procene se kreću do nekoliko desetina hiljada.

2. Prekrajanje administrativne granice

Josip Broz Tito je otcepio 197 kvadratnih kilometara Raškog okruga i pripojio ih "autonomnoj oblasti KiM", a direktni izvršioci bili su Srbi - Slobodan Penezić Krcun i Jovan Veselinov. Sramna odluka bivšeg predsednika SFRJ sprovedena je 1959. godine, kada su Kosovskoj Mitrovici pripojeni delovi opština Leposavić i Zubin Potok, gde su većinom živeli Srbi. Da nije tako, danas bi administrativne granice bile znatno drugačije.

3. Ustav iz 1974. godine

Za to što je posle Ustava 1974. godine Kosovo postalo država u državi kriv je, osim Tita, naravno, tada najmoćniji srpski političar Dragoslav Draža Marković. Tome je prethodio Ustav iz 1963, kojim Albanci postaju narodnost. Ukinuti su srezovi i AP KiM izjednačena je sa Vojvodinom. Posle smene Rankovića 1966, usledile su velike antijugoslovenske demonstracije 1968, gde se kliče "Kosovo republika" i zahteva otcepljenje. Da bi ih smirio, Tito, pod pritiskom Fadilja Hodže, izlazi u susret i menja naziv KiM u SAP Kosovo.

4. Miloševićeve manipulacije

Slobodan Milošević

Slobodanu Miloševiću mnogi danas najviše zameraju to što je uveo zemlju u vojni sukob sa najmoćnijom svetskom vojnom silom bez cilja i strategije. Ipak, i godinama pre toga, zarad prisvajanja albanskih glasova na Kosmetu, on je Albancima dozvoljavao bukvalno sve: da ne plaćaju račune, poreze, žive bez popisa i papira. Takođe, naše vlasti su žmurile na doseljavanje iz Albanije bez ikakvih dozvola, zbog čega broj albanskih žitelja Kosova nikada nije mogao tačno da bude utvrđen. Idealno za izborne manipulacije u režiji Miloševića...

5. Izmeštanje dijaloga u Brisel

Tadićevom odlukom da se pregovori sa Prištinom izmeste iz UN načinjena je, kako se pokazalo, katastrofalna greška. Naime, Generalna skupština UN 2010. godine je, uz podršku tadašnjih predstavnika srpskih vlasti, usvojila rezoluciju o izmeštanju dijaloga Beograda i Prištine iz UN (gde je Srbija imala podršku Rusije i Kine u Savetu bezbednosti) u EU, odnosno Brisel. Nakon toga na Kosovo su stigle snage Euleksa.

6. Pogrešno pitanje sudu

U vreme dok je predsednik Srbije bio Boris Tadić, a šef diplomatije Vuk Jeremić, doneta je odluka da se Srbija obrati Međunarodnom sudu pravde u Strazburu sa pitanjem "Da li je deklaracija o nezavisnosti Kosova u suprotnosti sa međunarodnim pravom?", umesto da od suda traži da se izjasni o tome da li je dozvoljena secesija jednog dela teritorije suverene države. Na našu žalost, Međunarodni sud pravde je, ne baveći se suštinom, baš zbog sadržaja postavljenog pitanja utvrdio da jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova nije povredila međunarodno pravo zato što to pravo ne sadrži zabranu takvih deklaracija.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading