Veliko otkriće menja sve što znamo o Evropljanima
Priča o poreklu modernih Evropljana dobija novi obrt, zahvaljujući najnovijim istraživanjima.
Stručnjaci su na osnovu DNK analiza i matematičkog modelovanja otkrili da su lovci-sakupljači mnogo više doprineli našoj genetici, nego što se ranije mislilo.
Neolitska plemena su mnogo puta stupala u kontakt sa imigrantima iz Anadolije u današnjoj Turskoj, tokom perioda od 3.000 godina.
Studije koje je sproveo Medicinski fakultet na Harvardu imale su za cilj da otkriju kako je protok genetskog materijala oblikovao evropsku populaciju u periodu neolita, u periodu oko 15200. godine pre nove ere.
Dejvid Rajh i njegove kolege analizirali su genome 180 ostataka ljudi iz Mađarske, Nemačke i Španije, iz perioda između 6000. i 2200. godine pre nove ere. Onda su napravili matematičke modele koji simuliraju kako su drevne populacije dolazile u komunikaciju jedne s drugima i rezultati su pokazali da su se mnogo češće ukrštale, nego što se to ranije mislilo.
- Naši rezultati nude mnogo detalja o našem razumevanju interakcije i mešanja populacija. Gotovo svi uzorci su pokazali prisustvo gena lovaca sakupljača, više nego njihovih lokalnih predaka. To sugeriše da su promene u genetskom sastavu posledica trajnog kontakta sa lovcima-sakupljačima, dugo posle inicijalnog susreta - stoji u radu.
Naučnici su otkrili da su u sve tri proučavane regije, pridošlice poljoprivrednici iz Anadolije bili u dugom kontaktu sa starosedeocima, tokom više stotina godina.
Upravo zbog toga, ostavili su specifičan genetski potpis u svakoj geografskoj regiji. Izveštaj nove studije objavljen je u časopisu "Nature".
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)