KAKO DO ZELENE INDUSTRIJE? Diskusija stručnjaka i privrednika o izazovima i praksama upravljanja otpadom!
Cirkularnu ekonomiju moguće je ostvariti jedino kroz kombinaciju edukacije, zakonskih okvira i pametne infrastrukture, a saradnja kompanija, lokalnih samouprava i međunarodnih partnera ključ je za održivo poslovanje u Srbiji.
Foto: ST/Vladimir Lukić
Unapređenje modela cirkularnog poslovanja i međusobnog povezivanja industrija od suštinskog je značaja za smanjenje stvaranja otpada, veću ponovnu upotrebu materijala i racionalnije korišćenje resursa.
U Srbiji se radi na uspostavljanju i modernizaciji regionalnih sistema za upravljanje otpadom, kako bi se unapredila efikasnost sakupljanja i obrade komunalnog otpada, podstakla reciklaža, smanjilo odlaganje biorazgradivog otpada i potpuno eliminisalo odlaganje na nehigijenskim deponijama- zaključak je konferencije "Industrijska simbioza i cirkularna ekonomija- put ka održivom poslovanju", koju je organizovala Komora italijansko-srpskih privrednika u saradnji sa Privrednom komorom Srbije.

Foto: ST/Vladimir Lukić
Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju PKS, sa 25 godina iskustva u ovoj oblasti, istakao je da Srbija skromno napredovala u implementaciji održivih rešenja, te da je potrebno primeniti moderne prakse u skladu sa migracijama stanovništva.
- Novi zakon (o upravljanju otpadom) mora da bude investicioni, bez jakih ekonomskih instrumenata on će i dalje ostati zarobljen u vremenu. Deponijska taksa, može potpuno da okrene sistem i prvenstveno lokalnu samoupravu uvede u proces promene. Dok god možete za nula dinara da nosite otpad na smetlište, nema industrije reciklaže. Deponijska taksa je jak alat koji će nas motivisati da što manje nosimo na smetlište, a što više da recikliramo - naveo je Mitrović.
Takođe, on je podsetio i da treba obratiti pažnju na vodu i vazduh, da to nisu teme kojima se se treba baviti sezonski, već konstantno.

Foto: Shutterstock/Romolo Tavani
U panelu o industrijskoj simbiozi i primerima dobre prakse, Marko Rakić, direktor razvoja kompanije SPON doo, opisao je put kompanije od proizvodnje plastičnih ambalaža u Jugoslaviji do dobavljača auto-industrije:
- Smanjenje otpada, efikasno korišćenje energije i materijala su nas naučili šta znači održivost. Dizajn proizvoda i planiranje na samom početku omogućava da proizvod traje i bude reciklabilan.
Nikola Macanović iz Eko Grocka, javno-privatnog preduzeća za upravljanje komunalnim otpadom (20% u vlasništvu opštine Grocka, 80% italijanske firme Magip doo), govorio je o izazovima u svom sektoru.
- Naša infrastruktura nije kao u EU, pa moramo koristiti više malih kamiona i više radnika. Kabasti otpad sada tretiramo u centru, a potom odvozimo na deponiju u Vinči. Poslovanje je sada pozitivno i pokazuje da se sistem može unaprediti - poručio je Macanović.
Rossini: Mi više ne roštiljamo kao vi
Prema rečima Michele Rossini iz udruženja Ekonsortium, Lombardija je po pitanju cirkularne ekonomije mnogo naprednije od ostatka EU, oni su na nivou Japana. Međutim, zaštita životne sredine znači, dodao je, i odricanje od nekih stvari u kojima su ljudi ranije zaista uživali.
- Zbog strogih pravila zaštite životne sredine, porodice više ne koriste klasične roštilje, već isključivo električne- kazao je Rossini.
Ambasador Italije pozvao srpske kompanije na sajam cirkularne ekonomije
U okviru teme cirkularne ekonomije i iskustava Italije, ambasador Italije u Srbiji Luca Gori istakao je značaj sajma Ecomondo:
- Ovaj događaj je najvažniji sajam o cirkularnoj ekonomiji u Italiji i pruža uvid u prakse koje su kod nas dale rezultate. Pozivam srpske kompanije da učestvuju i primene naučeno u svom poslovanju.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (1)
Слађана Точиловац Шаљић
25.09.2025 16:56
Одлично.