VOĆNJACI IZMRZLI, ROD UNIŠTEN! U Čačanskom kraju stradalo 80 odsto roda jabuka i krušaka - I MALINE PRETRPELE ŠTETU

Autor:

Vesti

27.04.2024

13:22

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Nebojša Jovanović, direktor Udruženja "Čačanska jabuka" kaže da je u čačanskom kraju svo voće oštećeno od mraza.

VOĆNJACI IZMRZLI, ROD UNIŠTEN! U Čačanskom kraju stradalo 80 odsto roda jabuka i krušaka - I MALINE PRETRPELE ŠTETU

Foto: Tanjug/J. PAP

Mraz i sneg napravili su pustoš u voćnjacima u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji zbog čega će rod na jabukama i kruškama biti za oko 80 odsto manji, dok je šteta na malinjacima i kupinjacima između 30 i 40 odsto. Štetu je pretrpelo i koštunjavo voće, što će uticati da i cene budu dosta veće, piše Kurir. 

Iako je prema nekim najavama ova godina trebala da donese rekordan rod voća, to se, kako tvrdi profesor Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, neće dogoditi zbog štete koju je mraz načinio na voćnjacima.

- Mrazevi i sneg su u velikoj meri oštetili voće u pojedinim regionima Srbije, pa se neće ostvariti prognoza o rekordno rodnoj godini. Temperatura se ovih dana u pojedinim krajevima zemlje spuštala i do munus pet-šest stepeni Celzijusovih. Najviše je oštećeno voće u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, oko 30 odsto, a to su regioni u kojima se proizvodi oko 40 odsto od ukupnog roda voća - tvrdi Keserović.

On je dodao je da je dosta stradalo i voće u okolini Subotice i višnje u Merošini, a da je najbolje "prošao" region Fruške gore.

- Mraz je oštetio najviše šljive, višnje, trešnje i kruške, a sneg je polomio mlade izdanke malina. Uništen je rod od 230.000 do 250.000 tona i ako ne bude novih vremenskih neprilika, rod bi ove godine mogao biti na nivou prosečnog, prošlogodišnjeg od oko 1.250.000 tona - smatra Keserović.

Nebojša Jovanović, direktor Udruženja "Čačanska jabuka" kaže da je u čačanskom kraju svo voće oštećeno od mraza.

- U ravnici na 350 do 400 metara nadmorske visine gde je u jednom trenutku bilo 3,5 stepena ispod nule stradalo je preko 80 odsto roda. Velika ošećenja su na jabukama, kruškama na kojima je izmrzao plod, a stradalo je i koštičavo voće. Kompletan rod je ostao samo u voćnjacima koji su imali antifrost sistem za orošavanje, a to je mali procenat proizvođača. Možda je manja šteta na većim nadmorskim visinama gde su bile više temperature - kaže Jovanović.

On dodaje da je slično bilo i na voćnjacima u Ariljskom kraju, a koliko će smanjenje roda uticati na cene zavisi i od izvoza.

- Biće dosta umanjen rod, a kolike će cene biti zavisi i od izvoza. Cene će da budu znatno veće, ali one ne mogu da nadoknade štetu - naglašava Jovanović.

NEMA OSIGURANJA OD MRAZA

Prema rečima Nebojše Jovanovića, direktora Udruženja "Čačanska jabuka" problem je što se osigravajuća društva neće da osiguraju voćnjake od mraza pre 15. aprila.

- Oni su osiguranje od mraza pomerili od polovine aprila, a mrazevi su bili i krajem marta, pa osiguranje nije ništa moglo da koristi. Ove godine je ranije krenula vegetacija, pa je bilo kasno za osiguranje od 15. aprila. Oni neće da osiguraju čitav period od cvetanja do berbe - ističe Jovanović.

Mileta Pilčević, predsednik Udruženja malinara "Vilamet" iz Arilja kaže za Kurir da je mraz i sneg naneo veliku štetu malini, kupini. orasima i krompiru.

- To je izmrzlo. Prvo je sneg polomio veće izdanke na malinjacima, a onda ih je mraz dokrajčio. Izdanci su stropirani da više ne rastu, a rodne grane su izrasle samo 10 - 20 cm i sad cvatu. To će smanjiti rod malina za 40 odsto, kupina od 30 do 40 odsto - kaže Pilčević.

On dodaje da ne može da kaže kolikav će finasijski gubitak biti zbog štete na malinjacima zato što se još uvek ne zna otkupna cena malina.

- Na početku proleća obećavaju lepu cenu da bi ljudi obradili zasade, a onda smo prepušteni tržištu. Uništio sema jedno 30 ari malina jer neću da radim džabe. Ako je cena malina jedan evro, a dnevnica berača 50 evra onda sam na gubitku, jer berač dnevno nabere 30 do 40 kg. Bolje je dati na pola nekome da radi. Dosta malinjaka je uništeno i ljudi su ostavljali samo onoliko koliko sami mogu da uberu - naglašava Pilčević.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

BONUS VIDEO

Komentari (0)

Loading