Maligni melanom otkrivaće doktori u DOMU ZDRAVLJA
Projekat Zavoda za kožne i venerične bolesti: Ideja je da obučimo izabrane lekare da prepoznaju malignu promenu na koži dok pregledaju pacijenta, slušaju srce, pluća, pipaju trbuh, objašnjava prim. dr Aleksandar Adamović.
Kako bismo na vreme dijagnostikovali melanom i spasli život, moramo edukovati izabrane lekare kako da prepoznaju malignu promenu, kaže prim. dr Aleksandar Adamović, direktor Gradskog zavoda za kožne i venerične bolesti u Beogradu, koji smatra da lekari opšte prakse moraju znati da prepoznaju svaku opasnu promenu na koži.
Građane treba pregledati i kad ne znaju da su pregledani, za njihovo dobro, dok su kod izabranog lekara u domu zdravlja.
- Ideja je da obučimo izabrane lekare da prepoznaju malignu promenu na koži dok pregledaju pacijenta, slušaju srce, pluća, pipaju trbuh. Pacijent se tada skine i lekar može da pogleda mladeže. Ako primeti promenu, odmah ga upućuje kod dermatologa na dermoskopski pregled i ako se dijagnostikuje malignitet, tom pacijentu se može spasti život. Predavanja bi bila o preventivi i UV zaštiti. Mislim da je dovoljno da se na nivou Srbije obuči 1.000 lekara - objašnjava prim. dr Adamović.
KRIVO UV ZRAČENJE
Maligni melanom je jedan od najopasnijih tumora koji se javljaju kod čoveka, ipak, ističe lekar, postoje i drugi maligniteti koji potiču od ćelija unutar kože.
- Ti tumori su karcinomi po svom rastu i razaranju tkiva, a ne mogu da metastaziraju. Svi maligniteti kože nastaju zbog UV zračenja, B zraci su direktno krivi za to jer deluju na epidermalne ćelije i A zraci to rade posredno preko kiseoničkih radikala koji deluju na DNK. Kad pacijenti sami primete promenu, to uglavnom već bude uznapredovali malignitet. Kad je u pitanju melanom, uglavnom se vrlo malo može učiniti, a cilj našeg preventivnog rada upravo bi bio da nađemo one maligne melanome koji nisu prodrli u krvne sudove i nisu metastazirali - kaže naš sagovornik.
Poslednje edukacije u domovima zdravlja ovaj zavod organizovao je 2005. godine.
- Kad je dermoskopija uvedena kao dijagnostička metoda, radili smo sa izabranim lekarima. Njima se građani prvo javljaju za svaki zdravstveni problem. Nismo ih obučavali da postave dijagnozu, nego da u svom redovnom radu primete promenu koja je sumnjiva i odmah pacijenta upute kod dermatologa. Ako ni mi nismo sigurni da je maligno, šaljemo ga kod hirurga, koji skine tu promenu i da je na analizu. Najvažnije je dobiti što pre dijagnozu - naglašava prim. dr Adamović.
POMOĆ GRADA
On navodi da im je za ove projekte, zbog organizacije, potrebna pomoć gradske uprave.
- Kada smo ih organizovali 2005, bilo je planirano do 300 dermoskopskih pregleda, a uradili smo ih 1.200. Taj projekat bio je veoma uspešan i sada bismo voleli da sprovedemo edukaciju ponovo, ali nam je potrebna pomoć gradske uprave. Svaki lekar u svom domu zdravlja trebalo bi da ima jedan mali dermatoskop, a naučiće tri algoritma iz dermoskopske dijagnostike. U planu nam je da edukujemo i srednji kadar, oni daju vakcine, vade krv... Tako nećemo imati propuštanje slučajeva koji se mogu izlečiti - kaže prim. dr Adamović.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)