JATO PIRANA POJEDE KRAVU ZA PET MINUTA: Posetili smo tropikarijum u Beogradu i otkrili kako se čuvaju EGZOTIČNE ŽIVOTINJE (FOTO/VIDEO)

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Pirane iz Amazona, zlatne ribice, japanski šaran, srebrna arovana, zmije i tarantule samo su deo egzotične kolekcije jedinog javnog akvarijuma i tropikarijuma na beogradskom Dedinju.

Republika

Foto: ST/Petar Divac

Posetili smo tropikarijum u Beogradu

Vodeni svet s akvarijumima se prostire na 400 kvadrata unutrašnjeg prostora podeljenog na dva nivoa i još 800 kvadrata spoljnog dela, u kome su smeštene domaće vrste riba, kornjače i bonsai kutak.

- Više od 200 vrsta životinja i oko 3.000 jedinki živi kod nas u najboljim akvarijumskim uslovima. Više od 80 odsto životinja smo udomili, među njima i amazonske pirane. Ljudi kupe pirane i misle da će zauvek ostati male, a one narastu do 30 centimetara i traže minimum akvarijum sa 200 litara vode. Jato pirana može da pojede kravu za samo pet minuta, a mi naše hranimo smrznutim papalinama. Naše pirane su stidljive i nisu krvoločne. Ali kada ih hranimo, a to je najčešće subotom ujutru, kada i građanstvo to može da vidi, prizor je zaista fascinantan - objašnjava menadžer ove jedinstvene ustanove Branislav Jakovljević.

Foto: ST/Petar Divac

Azijski gurami

Beli luk lek za ribe

U akvarijumu od šest metara praćaka se azijski gurami težak više od 10 kilograma, koji je i najveća akvarijumska riba na našim prostorima, star više od 12 godina.

 

- On je svaštojed i jede bukvalno sve, banane, kajsije, suvu hranu za ribe, hranu za mačke... Imamo istočnjačke ribe sreće i blagostanja srebrne arovane dužine preko 70 centimetara. Naše ribe žive mnogo duže nego što bi preživele u prirodi, gde su uvek plen veće ribe - dodaje on.

Foto: ST/Petar Divac

Branislav Jakovljević

Kao ronilac sa više od 20 godina iskustva i više od tri decenije života posvećenog ribama i akvaristici, Branislav otkriva kako se leče ribe kada se razbole.

- Da, i ribe mogu da budu bolesne. Najčešće ih lečimo preko hrane, lekovi se dodaju u vodu, a vrlo značajan jeste beli luk i kopriva, kao dodaci ishrani, ali i kao lekovi protiv bolesti - otkriva naš sagovornik.

Republika

Foto: ST/Petar Divac

 

Prvi virtuelni rezervat u svetu

Edukacija je jedna od glavnih funkcija ove ustanove, pa se na drugom spratu nalazi bioskopska sala sa 60 mesta. Zahvaljujući donaciji jedne francuske kompanije dobili smo desetak kompleta VR naočara i tako postali prvi virtuelni rezervat na svetu.

- Pomoću VR tehnologije mogu se videti dva filma: jedan o prirodnim lepotama Srbije i drugi o morima i okeanima. Doživljaj je fascinantan jer VR tehnologija stvara utisak kao da vam morska kornjača seda u krilo, a ribe plivaju oko vas. Kod nas su organizovana i četiri međunarodna festivala podvodnog filma i fotografije Nečujno, gde su prikazani kratki, autorski podvodni filmovi koje smo dobili od najpoznatijih svetskih autora u edukativne svrhe.

Na pitanje kako čiste akvarijume, posebno sa piranama pošto smo mi već zamislili nesrećnika kome dopadne ovaj posao, Branislav se slatko nasmejao.

- Naše pirane nisu krvožderne, hranimo ih svaka dva-tri dana, pa smo ih podgojili kao prasiće. Evo, sad da umočite ruku u vodu, ne bi vam ništa bilo. Svaki akvarijum ima sopstveni sistem za filtriranje koncipiran prema obliku i veličini. Napravili smo najkvalitetnije filterske sisteme, pa onaj ko čisti akvarijume ne dolazi u dodir sa životinjom- rekao je Branislav.

Republika

Foto: ST/Petar Divac

 

Gimnastika za zmije

U tropikarijumu se čuvaju i egzotične zmije poput pitona i boe, za koje imaju specijalne dozvole jer spadaju u ugrožene vrste, ali i domaće, kao što su poskoci.

- Zmije su takođe udomljene i nisu zahtevne za čuvanje. Piton, recimo, pojede jednog miša u 15 dana. On traži da ga držite po rukama i iznosite napolje. Zmije vole da se razvlače po rukama, za njih je to gimnastika. Piton je udav, plen davi i nije otrovnica - objašnjava Jakovljević.
Kao veliki ljubitelj prirode, deo dvorišta je pretvorio u bonsai kutak, gde se nalaze biljke spasene iz različitih krajeva Srbije, kao što su glog, jasen, bukva... Pojedini primerci su stari i po 15 godina, a sve se orezuju specijalnom tehnikom i gaje kao bonsai drvo.

Poverovali smo mu na reč i nismo proveravali da li bi nas pirane gricnule ili ne. 
Javni akvarijum i tropikarijum je osnovala grupa građana zaljubljena u prirodu i morske dubine, a najveći problem su im finansije. Samo za hranu za životinje potrebno je između 200 i 300 evra dnevno, što teško mogu da podmire samo od ulaznica.

Republika

Foto: ST/Petar Divac

Amazonske pirane

Azil za retke životinje 

- Mi smo svojevrsni azil za retke životinje koje ljudi više ne mogu da čuvaju. Uspeli smo da im pružimo adekvatne uslove za život i od toga smo napravili jedan edukativno-izložbeni prostor. U saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode i Prirodnjačkim muzejem formirali smo sekciju sa domaćim vrstama riba, zmijama, gušterima i kornjačama, koje su u vlasništvu zavoda, a mi ih čuvamo u edukativne svrhe. Oni su prepoznali naš entuzijazam, kao i Biološki i Veterinarski fakultet, s kojima imamo dogovor o obaveznoj praksi studenata kod nas - zaključio je Jakovljević.

Republika

Foto: ST/Petar Divac

 

Šta sve može da se vidi

- 200 životinjskih vrsta
- 3.000 jedinki najviše egzotičnih riba
- amazonske pirane, srebrne arovane, azijski gurami, popularni Nemo, Dori...
- zmije, gušteri, tarantule, kornjače
- biljka mesožderka
- bonsai kutak sa patuljastim biljkama iz Srbije

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading