DA LI ZAGAĐENJE IZ IRANA MOŽE DA STIGNE DO SRBIJE? Rešili smo dilemu - ovo je jedina istina!
Meteorolog dao svoj komentar.
Foto: AP Arileza Sotakbar/AP Vahid Salemi
Nakon poslednjih vazdušnih napada na Iranu, stručnjaci upozoravaju na mogućnost širenja toksičnih čestica u atmosferi, ali ističu da rizik za Srbiju gotovo ne postoji zbog udaljenosti i prirodnih procesa razblaživanja zagađenja.
Kako se zagađenje može širiti
Velike eksplozije, požari u rafinerijama ili industriji mogu poslati dim i čestice visoko u atmosferu.Visinski vetrovi mogu preneti te čestice hiljadama kilometaram, međutim, tokom puta se zagađenje razblaži i komletno oslabi.
GRAD PRETVOREN U SCENU STRAVE! Crna kiša i dim nad milionima ljudi: Peku me oči, u vazduhu je neobjašnjiv miris
Koliko je to realno za Srbiju
Između Irana i Srbije nalazi se više zemalja i velika udaljenost (više od 2.000 km). Da bi zagađenje stiglo do Balkana u opasnoj količini, moralo bi da se poklope nekoliko faktora.
Vrlo jaki atmosferski tokovi, ogromno zagađenje koje ide visoko u atmosferu, dugotrajni vetrovi u pravcu Evrope, a takve situacije su retke.
Od Irana do Srbije
Meteorolog Nedeljko Todorović izjavio je danas da ne postoji opasnost da zagađujuće i opasne materije, koje su nastale nakon eksplozije i napada na nacionalne naftne rezerve u Teheranu, dođu do Srbije ili Evrope.
Todorović je za Tanjug istakao da ne postoji vazdušna struja koja bi mogla da prenese prema Balkanu ili Mediteranu zagađujuće materije nastale nakon napada izraelske vojske na nacionalne naftne rezerve u Teheranu, zbog kretanja ciklona.
Foto: Tanjug/D. GOLL

- U tom delu srednje ili zapadne Azije postoji ciklon, oblaci cirkulišu, ima i kiše, čak u planinskim predelima pada i sneg, a strujanje je takvo da preko Kavkaza dolazi severno strujanje do Persijskog zaliva, skreće prema Iranu i Avganistanu i dalje prema srednjoj Aziji. Taj ciklon se polako premešta dalje na istok, znači ima suprotno kretanje od onog koje bi potencijalno išlo prema Evropi - objasnio je on.
Komentarišući to što iranske službe upozoravaju na posledice eksplozija u naftnim postrojenjima, gust dim, zagađen vazduh i mogućnost takozvane toksične kiše, i savetuju građanima da ne napuštaju domove jer hemijske čestice u vazduhu mogu izazvati opekotine kože i oštećenja disajnih organa, Todorović je rekao da kada dođe do velikih požara u naftnim postrojenjima, čestice sagorevanja nafte i naftnih proizvoda se podižu do nekoliko kilometara uvis, i dodao da oblaci koji su prisutni nekoliko dana nakon eksplozije uslovljavaju da kiša koja pada iz njih ispira te čestice i deponuje ih na tlo, odnosno na stanovništvo, ulice, objekte.
Istakao je da su te čvrste čestice, dimenzija 10 mikrometara, dovoljno male da uđu kroz nos i usta do pluća i naprave probleme ljudima, i napomenuo da je ova situacija na Bliskom istoku lokalnog karaktera na mestima gde su bile eksplozije i sagorevanje nafte.
Nedeljković je dodao da u oblacima, odnosno kiši postoje druga hemijska jedinjenja kao produkt sagorevanja kao što je sumpor dioksid pa čak i ugljenmonoksid.
- Slične situacije su se dešavale u svetu, ne samo veštačke nesreće nego i prirodni požari. To nije ništa novo, pitanje je samo intenziteta i trajanja. Državne granice ne postoje za takve fenomene, pitanje je samo meteoroloških uslova koliko će daleko i s kojom koncentracijom će određena materija da se prenese na neku drugu oblast - izjavio je on, za Tanjug.
Da zaključimo, između Irana i Srbije nalazi se više klimatskih zona i planinskih sistema koji utiču na kretanje vazdušnih masa.
Da bi zagađenje stiglo do Balkana u većoj koncentraciji, morali bi se poklopiti vrlo specifični meteorološki uslovi, a što smo već gore u tekstu naveli kao vrlo retko moguću situaciju.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)