SPASITE DETE TOKSIČNE PORODICE! Psiholog otkriva za Srpski telegraf: Kako da prepoznate emocionalne manipulatore

Autor: Marija STANIĆ

Lifestyle

18.01.2021

22:00

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Mališane koji odrastaju u takvom okruženju celog života prati osećaj da nisu dovoljno dobri ili da su bezvredni, skloni su anksioznim poremećajima, imaju problema sa koncentracijom i često se osećaju razdražljivo i napeto!

Foto: pixabay.com
Foto: Ilustracija

Ponekad se dešava da porodica, umesto da štiti i obezbeđuje deci sigurnost, podršku i ljubav, bude nešto sasvim suprotno, odnosno mesto gde doživljava neprijatnosti, zanemarivanje ili vređanje, čime se ugrožava psihičko zdravlje, rast i razvoj. Međutim, nije lako prepoznati decu i roditelje koji čine toksičnu porodicu, a većina odraslih osoba nije svesna da ima posledice odrastanja u takvoj porodici. Kako da otkrijete toksičnu porodicu, za Srpski telegraf objašnjava Mina Šoljaga, doktor psihologije i sistemski porodični terapeut.

- Postoji nekoliko konstanti koje su tipične za svaku toksičnu porodicu. Jedna od njih je manipulativni način ponašanja, koji nekada može preći u emotivno zlostavljanje. To će kasnije u životu doći na naplatu u vidu nepoverenja u ljude i otežanog započinjanja ljubavnih veza - kaže dr Šoljaga.

NEREALNA OČEKIVANJA

Ona dodaje da nije retkost da decu koja su odrastala u toksičnoj porodici celog života prati osećaj da nisu dovoljno dobra ili da su bezvredna. To se uglavnom dešava kada toksični roditelji imaju previsoka očekivanja od deteta, uz kaznu i nametanje krivice ako se ta često nerealna očekivanja ne ispune.

- Ova situacija gotovo redovno dovodi do niskog samopouzdanja i samopoštovanja koji mogu biti uzrok ozbiljnih depresija. Dete prihvata da je lošije od drugih i veoma pati zbog toga, ali to ne može da promeni jer ne dobija neophodnu psihičku podršku - objašnjava psiholog.

RepublikaFoto: pixabay.com
Foto: Ilustracija

Dr Šoljaga naglašava da deca iz toksičnih porodica nauče da skrivaju emocije, a kasnije u životu sebi uvek budu na poslednjem mestu. Ovo može dovesti do nimalo bezazlenih problema s identitetom. Osim toga, ova deca sklonija su anksioznim poremećajima, imaju problema sa koncentracijom i često se osećaju razdražljivo i napeto. Kada dete odraste, toksični roditelji odbijaju da izađu iz svoje uloge, ponašajući se po istom modelu, prema sada već odraslom detetu.

Kako da provalite toksične roditelje

* Ne pružaju ljubav, pažnju i sigurnost

* Koriste dete da opravdaju svoje loše ponašanje

* Zlurado se šale s detetom

* Traže detetovu pažnju sve vreme, tako da dete zadovoljava potrebe roditelja umesto da bude suprotno

* Neprestano kritikuju dete

* Ne dozvoljavaju detetu da izrazi negativna osećanja

* Stavljaju sopstvena osećanja na prvo mesto

* Detetu otežavaju ili sabotiraju postizanje ciljeva

* Ignorišu dete

* Teraju dete da se oseća odgovornim za njihove greške

NASILJE KAO SIMPTOM

- Posledice odrastanja u izrazito disfunkcionalnim porodičnim sistemima mogu biti višestruke i dalekosežne. Deca koja su žrtve porodičnog nasilja, bilo da ga direktno trpe ili mu svedoče, mogu imati probleme u različitim domenima funkcionisanja: emocionalnom, ponašajnom, kognitivnom i socijalnom. Gotovo obavezno javljaju se problemi u ponašanju poput agresivnosti, teškoće u domenu pažnje, sklonost ka viktimizaciji ili nasilništvo u odnosu na vršnjake - upozorava psiholog.

 

Porodica bi trebalo da predstavlja osnovu za optimalan rast i razvoj, da svojim članovima pruža sigurnost, zaštitu i utočište. U toksičnim porodičnim sistemima članovi mogu da se osećaju veoma ugroženo, što u enormnoj meri ometa odrastanje.

- Uz dobar sistem vanporodične podrške i kroz korektivno emotivno iskustvo, pojedinci mogu voditi funkcionalne živote uprkos odrastanju u toksičnim sistemima. Zato je važno da prepoznate problem i potražite stručnu pomoć, bilo da se radi o vama ili vama bliskoj osobi. Psihoterapija vam može pomoći da osvestite prošlost, ostavite je iza sebe i krenete napred - dodaje dr Mina Šoljaga.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading