Rusiji preti zaplena imovine zbog duga od 25 milijardi evra? U centru slučaja i Gasprom
Pokrenut istorijski postupak naplate
Foto: shutterstock/Fly Of Swallow Studio/Anelo
Finska pokušava da od Rusije i kompanije Gasprom naplati više od 25 milijardi evra na osnovu tri odluke međunarodnih arbitražnih sudova. Reč je o dosad nezabeleženom pokušaju prinudne naplate u toj zemlji, ali je neizvesno koliko će novca zaista moći da bude naplaćeno, s obzirom na to da ruska država i energetski gigant nemaju dovoljno imovine u Finskoj koja bi mogla da bude zaplenjena i prodata.
Finska je pokrenula postupak naplate ogromnog finansijskog potraživanja od Rusije i ruskog energetskog giganta Gasproma, čija ukupna vrednost premašuje 25 milijardi evra. Zahtevi se zasnivaju na tri odluke međunarodnih arbitražnih sudova kojima je dosuđena odšteta u korist kompanija koje potražuju novac od ruskih dužnika.
Prema pisanju finskog javnog servisa Yle, nikada ranije nije pokušana prinudna naplata tako velikog iznosa preko finske službe sudskih izvršitelja.
Najveći pojedinačni zahtev odnosi se na kompaniju Gasprom eksport i iznosi približno 16,4 milijarde evra. Preostali iznos od gotovo 10 milijardi evra potražuje se direktno od ruske države, u dva odvojena slučaja.
Iako su arbitražne odluke već donete, pitanje naplate ostaje veoma složeno, jer bi za namirenje celokupnog duga bilo neophodno pronaći i zapleniti odgovarajuću imovinu dužnika.
Gaspromu na teret 16,4 milijarde evra zbog prekida isporuke gasa
Najveći deo potraživanja, vredan oko 16,4 milijarde evra, usmeren je prema kompaniji Gasprom eksport.

Foto: Tanjug/AP Photo/Gerald Herbert
Ovaj slučaj povezan je sa prekidom isporuke prirodnog gasa nemačkoj energetskoj kompaniji Uniper i drugim evropskim kompanijama tokom 2022. godine, u periodu velikog poremećaja na evropskom energetskom tržištu.
Spor je nastao nakon što Gasprom nije ispunio ugovorne obaveze u vezi sa isporukom gasa, što je dovelo do velikih finansijskih gubitaka evropskih energetskih kompanija.
Arbitražnim postupkom utvrđena je obaveza naknade štete, a sada se pokušava prinudno izvršenje odluke i naplata dosuđenog iznosa.
Jukos kapital traži 4,3 milijarde evra od Rusije
Jedan od preostalih velikih zahteva podnela je luksemburška kompanija Jukos kapital, koja od ruske države potražuje oko 4,3 milijarde evra.
Zahtev se odnosi na događaje s početka dvehiljaditih godina i postupanje ruskih vlasti prema imovini povezanoj sa nekadašnjim naftnim gigantom Jukosom.
Kompanija tvrdi da je početkom 2000-ih došlo do nezakonitog oduzimanja, odnosno dezinvestiranja imovine, zbog čega je pokrenut međunarodni arbitražni postupak.
Osnov za potraživanje predstavlja arbitražna odluka iz 2021. godine, kojom je dosuđena odšteta.
Naftogas potražuje 4,9 milijardi evra zbog Krima
Drugi veliki zahtev protiv Rusije podnela je ukrajinska državna energetska kompanija Naftogas, koja potražuje oko 4,9 milijardi evra.
Potraživanje se zasniva na arbitražnoj presudi iz Haga iz 2023. godine, kojom je Rusiji naloženo da nadoknadi štetu povezanu sa oduzimanjem imovine Naftogasa na Krimu nakon ruske aneksije poluostrva 2014. godine.
Kompanija i njene podružnice pokušale su da obezbede naplatu kroz zaplenu ruske imovine u Finskoj.
U Finskoj već zaplenjena ruska imovina vredna desetine miliona evra
Iako ukupna potraživanja prelaze 25 milijardi evra, mogućnosti za njihovu naplatu u Finskoj prilično su ograničene.
Razlog je jednostavan: Rusija i Gasprom nemaju dovoljno imovine na teritoriji te zemlje koja bi mogla da bude zaplenjena i prodata kako bi se namirio toliki dug.
Do sada je u Finskoj već zaplenjena ruska imovina vredna desetine miliona evra. Među njom su nekretnine, akcije u stambenim preduzećima i gotovina.
Ove mere obezbedili su Naftogas i njegove podružnice, koje pokušavaju da naplate višemilijardsku odštetu zbog gubitaka nastalih nakon ruske okupacije Krima.
Za naplatu celokupnog iznosa bilo bi neophodno da dužnici imaju ili prebace znatno veću imovinu u Finsku, što se u trenutnim okolnostima smatra malo verovatnim.
Sud u Helsinkiju zaustavio nove zaplene ruske imovine
Dodatnu komplikaciju predstavlja odluka Apelacionog suda u Helsinkiju, koji je početkom novembra obustavio dalje zaplene imovine povezane sa ovim slučajem.
Odluka je usledila nakon što je Apelacioni sud u Hagu u septembru presudio da arbitražni tribunal nije imao nadležnost za većinu potraživanja.
Ipak, ranije sprovedene zaplene ostale su na snazi, što znači da prethodno obezbeđena imovina nije automatski oslobođena.
Rusija osporava dosuđene odštete, kao i pokušaje njihovog izvršenja, pred sudovima u Finskoj i drugim državama.
Zbog toga se očekuje da će pravni sporovi oko naplate potrajati, dok ostaje otvoreno pitanje koliko će od ukupno više od 25 milijardi evra zaista moći da bude naplaćeno.
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)