Veće plate građanima sa najnižim primanjima? Ova promena bi to mogla da donese
Manje oporezivanje rada, a veće oporezivanje imovine i viših prihoda.
Foto: Studio Aurelia/Shutterstock
Studentska lista najavila je promenu poreskog sistema u Srbiji koja bi mogla značajno da utiče na primanja zaposlenih, posebno onih sa najnižim zaradama. Glavna ideja predloga je progresivno oporezivanje, prema kojem bi građani sa većim prihodima i imovinom plaćali više poreza, dok bi se poresko opterećenje onih sa manjim primanjima smanjilo.
Međutim, ekonomski stručnjaci upozoravaju da predložene mere još nisu dovoljno razrađene i da nije izvesno koliko bi novca zaista ostalo u džepovima građana.
U delu Studentskog plana koji se odnosi na privredu i finansije navodi se da siromašniji građani u Srbiji snose nesrazmerno veliki poreski teret, između ostalog zbog akciza na proizvode čije se oporezivanje ne određuje prema visini prihoda potrošača.
Zbog toga se predlaže drugačija raspodela poreskih obaveza – manje oporezivanje rada, a veće oporezivanje imovine i viših prihoda.
Šta konkretno predlaže Studentska lista?
Jedna od ključnih promena odnosi se na uvođenje više poreskih razreda, kako bi se porez na dohodak obračunavao progresivno, u zavisnosti od visine mesečne zarade.
Među predlozima su i:
-
Povećanje neoporezivog dela zarade sa 23 na 35 odsto prosečne plate.
-
Uvođenje progresivnog oporezivanja dohotka kroz više poreskih razreda.
-
Ukidanje godišnjeg poreza na dohodak građana.
-
Progresivno oporezivanje imovine, tako što bi se posmatrala ukupna vrednost svih nekretnina jednog vlasnika.
Prema podacima navedenim u analizi, neoporezivi iznos zarade trenutno iznosi 34.221 dinar, dok je predviđeno da od 1. januara poraste na 37.369 dinara.
Ukoliko bi se neoporezivi deo povećao na predloženih 35 odsto prosečne zarade, iznosio bi oko 41.048 dinara, računajući prema prosečnoj zaradi od 117.282 dinara iz avgusta.
Zašto stručnjaci upozoravaju da veće plate nisu zagarantovane?
Iako bi smanjenje poreza moglo da poveća neto primanja zaposlenih, stručnjaci upozoravaju da se poresko opterećenje zarada ne sastoji samo od poreza na zaradu.
U Srbiji postoje četiri glavne obaveze koje se obračunavaju na zarade:
-
Porez na zaradu – 10 odsto.
-
Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje – 24 odsto.
-
Doprinos za zdravstveno osiguranje – 10,3 odsto.
-
Doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti – 0,75 odsto.
To znači da značajan deo ukupnog opterećenja čine doprinosi, pa bi eventualno smanjenje samo poreza na zaradu imalo ograničen efekat na konačan iznos koji zaposleni dobija.
Profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko ocenjuje da je predlog za sada nedovoljno razrađen i da bi ozbiljna reforma morala da obuhvati ne samo poreze na zarade već i doprinose i različite naknade zaposlenima.
On posebno ukazuje na problem ukidanja godišnjeg poreza na dohodak građana, koji obuhvata različite izvore prihoda, a ne samo plate.
Prema njegovom mišljenju, potrebno je omogućiti objedinjavanje svih prihoda jednog građanina kako bi se poreska obaveza određivala prema njegovoj ukupnoj ekonomskoj snazi.
Da li bi građani sa najmanjim platama zaista dobili više novca?
Profesorka javnih finansija i fiskalne politike na FEFA Milica Bisić smatra da bi smanjenje poreskih stopa moglo da dovede do povećanja zarada, ali da stvarni efekat zavisi od načina na koji su ugovorene plate i odnosa zaposlenih i poslodavaca.
- Svako smanjenje poreskih stopa u određenoj meri povećalo bi zarade na koje se primenjuju niže stope, dok bi povećanje neoporezivog iznosa povećalo sve zarade – objašnjava Bisić.
Ipak, profesorka upozorava da povećanje primanja ne bi nužno bilo veliko, jer porez na zaradu iznosi 10 odsto, dok se neoporezivi iznos ne odnosi na doprinose.
Zbog toga smatra da bi za ozbiljnije rasterećenje zaposlenih bilo neophodno promeniti i način finansiranja penzijskog i zdravstvenog osiguranja.
- Za značajnije fiskalno rasterećenje nižih zarada potrebna je reforma finansiranja obaveznog socijalnog osiguranja – navodi Bisić.
Ona istovremeno upozorava da bi smanjenje doprinosa moralo da bude praćeno povećanjem nekih drugih poreza kako bi država mogla da nastavi da finansira svoje obaveze.
Šta bi značilo ukidanje godišnjeg poreza na dohodak?
Posebno pitanje predstavlja predlog ukidanja godišnjeg poreza na dohodak građana, koji plaćaju ljudi čiji ukupni godišnji prihodi prelaze zakonom utvrđeni neoporezivi prag.
Ovaj porez ne odnosi se samo na zarade, već i na prihode od samostalne delatnosti, autorskih prava i izdavanja nekretnina.
Zbog toga bi njegovo ukidanje, bez uvođenja drugog modela oporezivanja, moglo da dovede do smanjenja poreskih obaveza građana sa visokim prihodima iz različitih izvora.
Milica Bisić smatra da bi progresivno oporezivanje moralo da obuhvati sve vrste prihoda, a ne samo plate.
- Izložene ideje su samo načelne, a njihovoj realizaciji trebalo bi da prethode detaljne analize fiskalnih i drugih efekata – upozorava profesorka.
Ona dodaje da bi različito oporezivanje prihoda od zarade i drugih izvora moglo da naruši poresku pravičnost, jer bi građani sa istim ukupnim prihodima mogli da plaćaju različite iznose poreza.
Zbog toga će ključni izazov predložene reforme biti pronalaženje modela koji bi zaista povećao primanja građana sa najnižim zaradama, a istovremeno obezbedio dovoljno prihoda za funkcionisanje države, bez negativnih posledica po investicije i zapošljavanje.
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)