Obaveštajna služba Rusije poslala upozorenje Studentskoj listi?
Da li je moguća ravnoteža između Brisela i Moskve?
Foto: TANJUG/ OLIVER BUNIĆ/ bg
Samo nekoliko nedelja nakon pobede Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji, u prvi plan izbija pitanje koje bi moglo da izazove ozbiljne podele unutar nove parlamentarne većine – odnos prema Evropskoj uniji i Rusiji. Dok jedni zagovaraju ubrzavanje evropskih integracija, drugi odbacuju mogućnost uvođenja sankcija Moskvi, a najnovije saopštenje ruske obaveštajne službe dodatno je podgrejalo političke tenzije.
Ruska Spoljna obaveštajna služba (SVR), na čijem je čelu Sergej Nariškin, saopštila je 17. novembra da Brisel navodno strahuje da bi Srbija i nakon promene vlasti mogla da nastavi da vodi samostalnu spoljnu politiku. U saopštenju se iznose tvrdnje da evropske obaveštajne službe pokušavaju da utiču na političke odnose unutar Studentske liste i izazovu sukobe među njenim predstavnicima.
Prema navodima ruske službe, nemačka obaveštajna agencija BND, francuska DGSE i druge evropske službe dobile su zadatak da identifikuju najnezavisnije predstavnike pokreta, a zatim da ih politički izoluju i podstaknu podele. SVR tvrdi da bi se u tu svrhu koristili različiti metodi pritiska, uključujući podmićivanje i kompromitovanje pojedinih političara, prenosi Espreso.
Ove optužbe predstavljaju tvrdnje ruske obaveštajne službe i nisu nezavisno potvrđene.
Kosovo, Republika Srpska i Rusija kao ključne tačke sporenja
Poseban deo saopštenja Moskve odnosi se na pitanja koja bi, prema proceni SVR-a, mogla da budu najveća prepreka odnosima nove vlasti u Beogradu i Brisela.
Ruska služba tvrdi da Evropskoj uniji posebno smeta mogućnost da Studentska lista nastavi da insistira na zaštiti srpskih nacionalnih interesa na Kosovu i Metohiji, očuvanju prava Srba u Republici Srpskoj i nastavku saradnje sa Rusijom, bez pridruživanja zapadnim sankcijama.
Upravo bi ove teme mogle da postanu ozbiljan izazov za novu parlamentarnu većinu. Evropske integracije podrazumevaju usklađivanje spoljne politike Srbije sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, što uključuje i pitanje odnosa prema Moskvi.
Zbog toga se otvara pitanje kako bi Studentska lista reagovala ukoliko se pred njom nađu konkretni zahtevi evropskih institucija koji nisu u skladu sa njenim dosadašnjim političkim porukama.
SVR je u svom obraćanju podsetio i na istorijski otpor srpskog naroda nacističkoj Nemačkoj, kao i na NATO bombardovanje 1999. godine, uz poruku da očekuje da Srbija nastavi da štiti svoje nacionalne interese.
Dok jedni razgovaraju sa ruskim ambasadorom, drugi idu u Brisel
Dodatnu pažnju izazivaju i diplomatski kontakti predstavnika Studentske liste, koji su se gotovo istovremeno odvijali na dve različite adrese – u Moskvi i Briselu.
Dejan Šoškić i Miodrag Krmar sastali su se 12. novembra sa ruskim ambasadorom u Srbiji Aleksandrom Bocan-Harčenkom, dok je Aleksandar Baucal četiri dana kasnije učestvovao na Forumu o proširenju Evropske unije u Briselu.
Ovi susreti dodatno su otvorili pitanje spoljnopolitičkog pravca koji bi nova parlamentarna većina mogla da zauzme.
Razlike su vidljive i u javnim stavovima pojedinih predstavnika pokreta. Jovo Bakić i Radomir Saičić protive se uvođenju sankcija Rusiji, dok Aleksandar Baucal snažnije zagovara evropske integracije.
Ilija Srdanović i Mirjana Nikolić takođe podržavaju evropski put Srbije, ali uz različite naglaske kada je reč o odnosima sa Moskvom. Sa druge strane, Jovana Pavlović poručila je da članstvo u Evropskoj uniji nije neposredni prioritet.
Takvi stavovi ukazuju na to da bi usaglašavanje spoljnopolitičkih prioriteta moglo da bude jedan od najkomplikovanijih zadataka nove parlamentarne većine.
Može li Studentska lista da održi ravnotežu između Brisela i Moskve?
Studentska lista se suočava sa političkim izazovom koji nije jednostavno rešiti. Sa jedne strane, najavljuje evropske integracije i približavanje Srbije Evropskoj uniji, dok istovremeno ističe zaštitu nacionalnih interesa na Kosovu i Metohiji i odbacuje mogućnost uvođenja sankcija Rusiji.
Zanimljivo je da se u ovim pitanjima najavljuje nastavak pojedinih ključnih spoljnopolitičkih opredeljenja koja je godinama zastupala vlast Aleksandra Vučića, nastojeći da očuva ravnotežu između Brisela i Moskve.
Ipak, političke okolnosti mogle bi da učine takvu strategiju znatno težom. Od Srbije se u procesu evropskih integracija očekuje sve veće usklađivanje sa politikom EU, dok Rusija očekuje očuvanje tradicionalnih političkih i ekonomskih odnosa.
Zbog toga bi upravo odnos prema Kosovu i Metohiji, Republici Srpskoj i sankcijama Rusiji mogao da bude prvi veliki spoljnopolitički test nove parlamentarne većine.
Saopštenje ruske obaveštajne službe dodatno je stavilo ove teme u centar pažnje, ali će konkretni potezi Studentske liste pokazati da li je moguće održati jedinstvo različitih političkih struja i istovremeno ostvariti obećane spoljnopolitičke ciljeve.
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)