Novac poskupljuje, kurs se pomera - o čemu se radi?
Evo ko će da plaća veće rate kradita.
Foto: Sahara30/Shutterstock,Shutterstock/guruXOX
Narodna banka Srbije podigla je referentnu kamatnu stopu na 6 odsto, što predstavlja promenu monetarne politike koja bi mogla da se odrazi na svakodnevni život građana. Poskupljenje novca najpre bi mogli da osete oni koji otplaćuju dinarske kredite sa promenljivom kamatnom stopom, dok bi se posledice mogle odraziti i na uslove novog zaduživanja.
Odluka NBS doneta je u trenutku kada su građani već suočeni sa rastom troškova života i pažljivo planiraju svaki dinar. Zbog toga se postavlja pitanje da li će naredni period doneti veće rate kredita, skuplje pozajmice i dodatni pritisak na kućne budžete.
Finansijski stručnjak Vladimir Vasić objašnjava da povećanje referentne kamatne stope praktično znači da novac postaje skuplji, prenosi Blic.
- To znači da novac poskupljuje i da ćemo teže do njega dolaziti. A svi oni koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom imaće klizanje kursa - istakao je Vasić.
Ko će najviše osetiti povećanje kamatnih stopa?
Najveći rizik od povećanja mesečnih obaveza imaju građani koji otplaćuju kredite sa promenljivom kamatnom stopom, jer se uslovi njihovog zaduživanja mogu menjati u skladu sa kretanjem referentnih kamatnih stopa i drugih tržišnih pokazatelja.
Sa druge strane, oni koji imaju kredite sa fiksnom kamatom ne bi trebalo da osete neposrednu promenu ugovorene kamatne stope.
Dejan Gavrilović iz udruženja „Efektiva“ ukazuje na to da je jedan od razloga za zaoštravanje monetarne politike zabrinutost zbog kretanja inflacije.
- Procenjuje se da bi inflacija u narednom periodu mogla da raste i ova ciljana, čini mi se, malo je iskočila iz tih ciljanih okvira. Dakle, to je razlog prema objašnjenju NBS i deluje potpuno logično - kazao je Gavrilović.
Zašto NBS podiže kamatu i šta će se dogoditi sa cenama?
Povećanjem referentne kamatne stope centralna banka pokušava da uspori potrošnju i zaduživanje, čime se smanjuje pritisak na rast cena.
Kada krediti postanu skuplji, građani i privreda opreznije troše i manje se zadužuju. Na taj način pokušava se da se ograniči tražnja i ublaži inflacija.
Međutim, takva politika ima i drugu stranu: skuplje finansiranje može da uspori privrednu aktivnost i dodatno optereti one koji već imaju kredite.
- Jedan od načina jeste podizanje cene novca, tako što onda mi kažemo: dobro, neću kupiti četiri, kupiću tri, zato što mi je ovo skupo. I na taj način mi kočimo indirektno inflaciju. E sad, kada to radite, kao što radi Narodna banka Srbije, onda imate usporavanje privredne aktivnosti, a imate cenu da želite da usporite inflaciju. Tako da je to mač sa dve oštrice, ali nema drugog leka - objasnio je Vladimir Vasić.
Da li je sada pravi trenutak za novi kredit?
Stručnjaci savetuju dodatni oprez prilikom zaduživanja, naročito u periodu kada su kamatne stope podložne promenama, a troškovi života i dalje predstavljaju veliki pritisak na domaćinstva.
Posebno bi trebalo izbegavati nepotrebno korišćenje dozvoljenog minusa i skupih kratkoročnih pozajmica, čije otplaćivanje može dodatno da optereti kućni budžet.
Gavrilović ističe da se kod kratkoročnih kredita promene kamatnih stopa ne moraju značajnije odraziti na korisnike, dok je kod dugoročnih zaduženja situacija složenija.
- Ako je kredit kratkoročan, fiksna ili promenljiva kamatna stopa neće to nešto značajnije promeniti. Kod dugoročnih kredita svakako su promenljive kamatne stope. Uglavnom, jedina opcija postoje i fiksne kamatne stope, ali i kod dugoročnih kredita jako je teško predvideti kako će se šta kretati i šta je bolje u tom trenutku uzeti - zaključio je Gavrilović.
Za građane to znači da će u narednom periodu biti posebno važno da pažljivo procene svoje mogućnosti pre novog zaduživanja, provere uslove postojećih kredita i ostave dovoljno prostora u kućnom budžetu za eventualne promene mesečnih rata.
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)