Šta čeka građane kada je reč o ceni struje? Stručnjak otkrio zbog čega poskupljenje ne može da se izbegne
EPS se suočava sa problemima u proizvodnji električne energije
Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Energetska situacija u Srbiji, poslovanje Elektroprivrede Srbije (EPS) i buduće kretanje cena električne energije ponovo su u središtu pažnje stručne javnosti. Pitanja koja se nameću odnose se na održivost postojećih cena, efikasnost najveće državne energetske kompanije, ali i način upravljanja nacionalnim resursima.
Stručnjak za energetiku Dušan Vasiljević ocenjuje da će na cenu električne energije u narednom periodu uticati makroekonomske obaveze, kao i stvarni troškovi funkcionisanja energetskog sistema. Prema njegovim rečima, usklađivanje cena sa tržišnim okolnostima i dogovorima sa međunarodnim finansijskim institucijama predstavlja proces koji se može odložiti, ali ne i trajno izbeći.
Poskupljenje struje ne može se izbeći
Usklađivanje cena električne energije sa dogovorenim parametrima, među kojima je i aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), jedan je od ključnih faktora koji će uticati na buduće račune građana i privrede.
Vasiljević smatra da je poskupljenje moglo da bude odloženo iz političkih ili socijalnih razloga, ali da takva odluka ne može dugoročno da reši probleme u energetskom sektoru.
Cena struje će naravno poskočiti, jer je to dogovor sa MMF-om i to se zbog izbora nije dogodilo početkom septembra, ali se poskupljenje ne može izbeći - smatra sagovornik.
Kako objašnjava, održavanje cena na veštački niskom nivou ograničava finansijske mogućnosti EPS-a i smanjuje prostor za ulaganja u modernizaciju energetskih postrojenja i infrastrukture.
EPS se suočava sa problemima u proizvodnji električne energije
Govoreći o poslovanju Elektroprivrede Srbije, koja je povećala uvoz uglja, ali i električne energije, Vasiljević ukazuje na probleme u funkcionisanju termoenergetskog sistema.
Srbija se i dalje u velikoj meri oslanja na termoelektrane, koje proizvode više od 60 odsto ukupne električne energije u zemlji. Međutim, prema oceni sagovornika, njihova operativna efikasnost nije na zadovoljavajućem nivou.
Međutim, operativna efikasnost ovih postrojenja je na nezadovoljavajućem nivou. Domaći ugalj koji se eksploatiše iz naših kopova izuzetno je niskog kvaliteta, što primorava sistem na prinudni uvoz uglja, primera radi iz Indonezije, kako bi se nadomestili nedostaci i obezbedio minimum stabilnosti u radu blokova - navodi on.
Ovakav način funkcionisanja, kako se ocenjuje, povećava troškove proizvodnje električne energije i dodatno opterećuje poslovanje EPS-a. Istovremeno, otvara se i pitanje uticaja termoenergetskih postrojenja na životnu sredinu, posebno u kontekstu obaveza koje Srbija ima u okviru Zelene agende.
Pred EPS-om se tako nalazi dvostruki izazov: obezbeđivanje stabilnog snabdevanja električnom energijom za građane i privredu, uz istovremeno ispunjavanje sve zahtevnijih ekoloških standarda.
Da li je privatizacija rešenje za probleme EPS-a?
U raspravama o budućnosti energetskog sektora često se kao jedno od mogućih rešenja navodi privatizacija državnih preduzeća. Vasiljević, međutim, smatra da vlasnička struktura sama po sebi ne garantuje uspešno poslovanje.
Kao primer navodi češku elektroenergetsku kompaniju ČEZ, koja je u većinskom državnom vlasništvu, a posluje profitabilno i konkurentno na evropskom tržištu.
Vlasništvo nad kompanijom samo po sebi ne određuje njenu efikasnost. Najbolji primer za to je češka nacionalna elektroenergetska kompanija ČEZ, koja je u većinskom državnom vlasništvu, ali posluje izuzetno uspešno, profitabilno i konkurentno – ne samo na domaćem tržištu, već širom Evrope. Tajna uspeha ne leži u privatizacionoj strukturi kapitala, već u kvalitetu upravljanja i postojanju zdravog institucionalnog okvira - objašnjava Vasiljević.
Prema njegovom mišljenju, ključ uspeha nije nužno u promeni vlasnika, već u načinu na koji se kompanijom upravlja, kvalitetu rukovodećeg kadra i postojanju jasnih pravila odgovornosti.
Nedostatak stručnog kadra i politički uticaj kao prepreke
Vasiljević ocenjuje da su među najvećim problemima EPS-a tokom prethodnih godina bili gubitak stručnog kadra i preveliki uticaj politike na upravljačke strukture.
Kako navodi, pokušaji da se dubinski problemi sistema reše privremenim angažovanjem kadrova iz inostranstva nisu dali očekivane rezultate, jer izbor pojedinaca nije bio praćen odgovarajućim sistemom odgovornosti i profesionalnim autoritetom.
Kao jedan od preduslova za efikasnije poslovanje, sagovornik ističe uvođenje tržišnih principa u izbor i vrednovanje rukovodilaca.
Kao što je u biznisu uobičajeno da se za vođenje kompleksnih sistema angažuju vrhunski, dokazani menadžeri sa višegodišnjim međunarodnim iskustvom i da se ti stručnjaci adekvatno plate, isto pravilo mora važiti i za državne energetske gigante - navodi on.
Prema njegovoj oceni, EPS bi mogao da ostvari bolje rezultate ukoliko bi upravljanje bilo povereno profesionalcima, uz jasno definisanu odgovornost i ograničen politički uticaj.
Vasiljević zaključuje da je za suštinsko restrukturiranje kompanije potrebna promena načina upravljanja, jačanje stručnih kapaciteta i stvaranje institucionalnog okvira koji bi omogućio dugoročno stabilno i efikasno poslovanje.
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)