Otpremnine u Srbiji: Da li radnici posle otkaza zaista dobijaju ono što im pripada?

Biznis

21.01.2026

11:48

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Kada zaposleni ima pravo na otpremninu, a kada ne? Zakon je jasan, evo u kom slučaju možete računati na novac

Otpremnine u Srbiji: Da li radnici posle otkaza zaista dobijaju ono što im pripada?

Foto: Nikoleta VukovicPanthermedia/Tanjug Dimitrije Nikolic

Krajem 2025. godine, kompanija Leoni u Malošištu kod Doljevca stavila je tačku na talas otpuštanja zaposlenih. Zatvaranjem pogona bez posla je ostalo oko 1.900 radnika.

Kako je potvrđeno iz kompanije, ugovori o radu sa svim zaposlenima su raskinuti, a proizvodnja u pogonu je zvanično obustavljena polovinom decembra.

Ostali veliki investitori koji su napustili jug Srbije

Ovaj slučaj nije izolovan. Prethodno su se dogodila sledeća masovna otpuštanja:

  • Benetton, Niš – više od 900 radnika proglašeno tehnološkim viškom nakon zatvaranja pogona.

  • Johnson Electric – početkom prošle godine smanjio broj zaposlenih zbog izazova u automobilskoj industriji u Evropi, pogođeno je više od 300 radnika.

Ovi primeri pokazuju trend odlaska velikih investitora sa juga Srbije, što značajno utiče na lokalno tržište rada i ekonomsku stabilnost regiona.

 

ODLIČAN TRIK! Za godinu dana možete uštedeti 667 evra, a evo i kako!

Posledice za lokalnu privredu

Masovna otpuštanja u industrijskim zonama jug Srbije:

 

  • povećavaju stopu nezaposlenosti

  • smanjuju lokalne prihode i potrošnju

  • dovode do potrebe za novim investicijama i podrškom države

Otpremnine u Srbiji: Koliko radnici mogu da očekuju pri otpuštanju ili penziji

U Republici Srbiji, iznos otpremnine regulisan je zakonom i zavisi od razloga prekida radnog odnosa:

  • Odlazak u penziju – minimalna otpremnina iznosi dve prosečne zarade u zemlji.
  • Višak zaposlenih – otpremnina se obračunava kao trećina prosečne zarade po godini provedenoj kod poslodavca

Pravilno obračunata otpremnina je važna za finansijsku sigurnost radnika, posebno u situacijama masovnih otpuštanja ili reorganizacije preduzeća.

Poslodavac može sam, ili poslodavac i sindikat zajedno kolektivnim ugovorom, da dogovore viši iznos otpremnine u odnosu na zakonski minimum - ističe stručnjak Reljanović.

Pored toga, u retkim slučajevima postoji i stimulativna otpremnina, koju poslodavac sam određuje. Njena svrha je da bude viša od zakonskog minimuma, jer zaposleni u protivnom neće prihvatiti isplatu, posebno zbog gubitka prava iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti.

Nezakonita praksa da se zaposleni „odriče“ otpremnine

Naučni saradnik Instituta za radno pravo Mario Reljanović objašnjava da je zakonodavac, formalno gledano, maksimalno zaštitio zaposlene propisujući da će se smatrati da zaposlenom radni odnos nije prestao ukoliko otpremnina nije isplaćena u skladu sa zakonom ili ako uopšte nije isplaćena.

- U praksi se naravno javljaju razne zloupotrebe, uključujući potpuno nezakonitu praksu da se zaposleni ’odriče’ otpremnine, ili potpisuje da mu je ona isplaćena iako nije, kao i slučajevi kašnjenja sa isplatom, pogrešnog obračuna i slično.

Kada je reč o potraživanjima koja su povezana sa prestankom rada poslodavca, a koja ne obuhvataju otpremninu, u praksi se dešavalo da poslodavac jednostavno prestane da postoji i bude obrisan iz APR, dok istovremeno ostane dužan bivšim zaposlenima, na primer poslednju zaradu ili naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor.

- Ako sam poslodavac uvede otpremninu u slučaju likvidacije, iako to nije zakonom obavezan, onda i ona spada u potraživanja koja se isplaćuju do trenutka formalnog prestanka postojanja poslodavca -  zaključuje Reljanović.

 

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading