"VOJNIKE NE MOGU OBUČAVATI ZIDOVI!" Predstavnik Studentske liste otkrio zašto neće uvesti obavezno služenje vojnog roka
Glavni ciljevi novog plana za Ministarstvo odbrane i Vojsku Srbije su modernizacija, poštovanje stručnih službi i ravnomeran razvoj svih delova vojske.
Foto: Printscreen/RTS
Popularizacija vojnog poziva, poštovanje stručnih službi i ravnomeran i racionalan razvoj svih delova vojske glavni su ciljevi plana novih vlasti za Ministarstvo odbrane i Vojsku Srbije. Predstavnik Studentske liste i član programske grupe za odbranu Luka Ponorac rekao je za RTS da će modernizacija vojske biti nastavljena, a govorio je i o obaveznom vojnom roku, aktivnim ugovorima o nabavkama, budžetu, unapređenju životnog standarda pripadnika vojske, programu Studentske liste za vojsku.
- Plan Studentske liste i studentskog pokreta, čiji sam ja predstavnik i jedan od stručnih saradnika na pisanju ovog programa, jeste da se nastavi sa građenjem jednog stabilnog modernog sistema odbrane koji će se zasnivati na unapređivanju funkcionalnih i operativnih sposobnosti Vojske Srbije. To je planirano da se sprovede kroz nekoliko tačaka, naravno najvažniji od njih jesu unapređenje, ravnomerno i pravilno unapređenje vidova, rodova i službi vojske. Pre svega, odnosno davajući akcenat i prioritet onom resursu koji je zapostavljen jako dugo, a to je ljudski resurs. Naravno, uz unapređenje ljudskog resursa to mora da prati i unapređenje materijalnog resursa i infrastrukturnih projekata i modernizaciju i nabavke vojne opreme - rekao je Ponorac.
Cilj i zadatak je, kako je dodao, da "zaista ljudskom resursu omogućimo da se oseti kao jedan važan deo ovog društva, da se unapredi životni standard pripadnika vojske - svih, od oficira do vojnih nameštenika".
- I da im se omogući da njihove institucije i njihov sistem zaista prodišu, da se vrate u svoje nadležnosti i da se bave onim poslom kojim treba da se bave. A ne da obavljaju neke funkcije koje su im nametnute kroz neke političke strukture kroz period od prethodnih deceniju i po - rekao je on.
Ko je pisao program?
"U pisanju ovog programa učestvovali su, na moje lično iznenađenje, zaista neverovatni, fenomenalni studenti koji su pokazali neverovatna znanja iz ove oblasti, što je za mene lično bilo iznenađenje. Naravno i stručni saradnici koji su angažovani, koji su zaista vrhunac struke iz ove oblasti. Ja lično sam završio Vojnu gimnaziju, Vojnu akademiju, radio sam u tom sistemu kao pripadnik vojske, oficir u tehničke službe, tako da su ta pitanja sva detaljno razrađena".
Upitan da li će se troškove za odbranu povećavati ili smanjivati, rekao je da imajući u vidu bezbednosne rizike, planove strateškog razvoja ne samo našeg, nego i vojski našeg okruženja i generalno regiona, bilo bi potpuno politički neozbiljno da neko kaže da će da smanjuje budžet.
"Pogotovo ako je deo plana da se unapređuje ceo sistem i životni standard pripadnika i materijalno finansijsko stanje, onda o smanjenju budžeta ne može biti reč. Otprilike projekcije budžeta su do sada bile između dva i dva i po odsto za vojsku. Neki planovi su, kako su propisani programom, da se teži ka uvećanju od tri odsto da bi se dostigao onih pet odsto koji je opredeljen za vojske koje su iz našeg okruženja, šireg i užeg, a koje su članice NATO-a. To vam je sa jedne strane uvećanje, odnosno cilj ka tome da ispunite svoje ciljeve i zahteve, ali ujedno i da ispratite razvoj onih koji su u vašem okruženju. Tako da to je plan i to je programska crta", rekao je on.
Šta će biti za budžetom za vojsku?
Dodao je da se, međutim, mora naglasiti oni "ne znaju kakvo će stanje zateći u budžetu".
"Mi još uvek nismo deo vlasti, niti smo došli na vlast. Uopšte nemamo nikakvu informaciju o tome kakvo je materijalno stanje u sistemu. Ono će u velikoj meri uticati na to da li će budžet ostati isti ili će postojati potencijal za njegovo uvećanje. Svakako naš zadatak je da radimo na tome da se on uveća", rekao je i dodao da je od uvećanja budžeta važnije pitanje njegove raspodele.
"Vi možete da uvećate budžet i za 10 odsto, ali ako se sredstva iz njega budžet za vojsku. Ako se sredstva iz njega nenamenski troše, nenamenski raspodeljuju onda tu većanje neće nikakav efekat imati. Ono što je bilo prisutno i što sam ja lično u svojoj službi video, a video je i svako ko je na najnižem nivou bio u vojsci, jeste da se ta sredstva raspodeljuju vrlo često na jedan vrlo nenamenski način. U sve većoj meri se udeo budžeta za spoljne usluge uvećava, dok se udeo budžeta za radove sa sopstvenim kapacitetima umanjuje", rekao je Ponorac.
Prema njegovim rečima, osim što imate nenamensko trošenje sredstava, gde spoljni saradnici na žalost gledaju kako da uzmu što više od vojske, imate situaciju da zapostavljate sopstvene kapacitete, koji nisu mali i nisu za zanemariti.
"I onda imate jedan još dodatni problem. Ljudstvo nema posla, sedi u kasarnama dok se usluge pružaju negde sa strane i često umeju da budu vrlo nekvalitetne. Zato ozbiljno planiramo da bavimo preraspodelom budžeta unutar sistema", dodao je.
O obaveznom vojnom roku
Na konstataciju novinara da je u poslednje dve godine uloženo je mnogo novca u renoviranje objekata po kasarnama širom Srbije, da je nabavljena nova oprema i naoružanje u cilju vraćanja obaveznog služenja vojnog roka, on je rekao:
"To je tačno. Ja mislim da je izvršena pre namena i obnavljanje preko 200 objekata. Ako se ne varam, a mislim da se ne varam, od marta meseca je planirano da počne ta redovna vojna obveza i da traje 75 dana. Međutim, ono što je tu važno reći - obuku ljudstva koje dođe na odsluženje vojnog roka ne mogu vršiti prenamenjeni objekti, zidovi, oprema koja je nabavljena, nego mora vršiti ljudstvo. Meni se čini da je, nadam se da grešimo, ali da je priča oko uvođenja obaveznog vojnog uroka više bila populistička nego što je bila proizvod objektivne i realne analize stanja, pre svega ljudskog resursa. Ako smo mi imali situaciju da je u periodu od 2016. do 2020. bio masovan odliv ljudstva", rekao je on.
Naveo je, kako je dodao, primer iz njegove klase koja je završila 2015. godine Vojnu akademiju, kada je 158 oficira promovisano.
"Skoro smo se nešto videli, prebrojavali se, oko 60 više nije u službi iz jedne klase. Među studentima koje sam ja upoznao u toku ovih dve godine, ima momaka veliki broj koji su služili dobrovoljno vojni rok i svako od njih je imao isto iskustvo, nedostatak obuke i većina vremena provedenog u čišćenju kruga i fizičkom obezbeđenju prostorija", rekao je on i dodao: .
"Jako je važno, ako ćemo ozbiljno da se bavimo tim pitanjem vođenja vojnog roka, koji svakako ima velike svoje prednosti, pogotovo ako je sistem ima problem sa ljudstvom, pre svega mora da se uradi ozbiljna analiza raspoloživog ljudskog resursa koji treba da vrši obuku tim ljudima, opštu, specijalističku, koji treba da nahrani te ljude, da ih okupa. Za to pitanje je realno potrebno vreme da se vidi u kakvom je stanju sistem i da li zaista imamo kapaciteta za to", rekao je Ponorac.
Šta će biti sa aktivnim ugovorima?
Na pitanje šta će biti sa ovim aktivnim ugovorima koji postoje o nabavkama i koji su vredni više milijardi dolara, on je rekao:
"To je sada jedna nezgodna situacija, pogotovo ako su plaćeni. Aktivni ugovori svakako svi moraju da se pregledaju, da se pretresu. Ono što je zaista, ima tu stvari koje su dobro opredeljene i izvedene. Ono što je zaista u interesu sistema odbrane i Vojske Srbije to će se nastaviti i ići će se u tom pravcu. Druge stvari koje nisu u interesu će se revidirati pa će se videti šta tu može da se uradi. Ono što je generalno neki plan i programska crta ovog pokreta i koji predstavlja Studentska lista jeste ravnomerno unapređenje svih rodova i službi, a naravno sa nekim prioritetima", rekao je Ponorac.
Modernizacija, kako je dodao, ne može da bude modernizacija ako modernizovanjem nekog sistema vi dovedete do gubitka osnovnih taktičko tehničkih karakteristika nekog vozila.
"Ona ne može biti stihijska i ne može biti na račun toga što je neko negde video nešto i svidelo mu se".
U tekstu objavljenom na sajtu RTS, navodi se i da to ko će voditi ministarstvo i kakva će biti kadrovska rešenja, nove vlasti ne žele da otkrivaju. Takođe, dodaje se da je intervju urađen 6. novembra za emisiju ”Dozvolite…”, ali je zbog jednostranog prekida saradnje od strane Ministarstva odbrane, emitovan u posebnoj emisiji, a deo je iskorišćen za prilog u Dnevniku 2, 7. novembra 2026. godine.
(RTS)
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)