Običaji za Đurđic: Počinju vučji dani, ovo nikako ne treba da radite!

Vesti

16.11.2026

08:15

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Od Đurđica do Svetog Mrate važe posebna pravila

Običaji za Đurđic: Počinju vučji dani, ovo nikako ne treba da radite!

Foto: Spc

Đurđic

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 16. novembra, obeležavaju Đurđic – praznik posvećen Obnovljenju hrama Svetog velikomučenika Georgija. Reč je o jednoj od najčešćih krsnih slava u srpskom narodu, ali i gradskoj slavi Novog Sada i Bora.

Sveti Georgije, poznatiji kao Sveti Đorđe, bio je veliki hrišćanski mučenik i borac za hrišćansku veru. Vernici ga poštuju zbog njegove hrabrosti, postojanosti i stradanja, a njegov praznik zauzima posebno mesto u pravoslavnom kalendaru.

Đurđic se proslavlja dva puta godišnje – 16. novembra, kada se vernici sećaju prenosa moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u grad Lidu u Palestini, i 6. maja, kada se obeležava Đurđevdan, praznik posvećen danu njegovog stradanja.

Republika

Foto: Spc

Danas je Đurđic

Sveti Đorđe se na ikonama prikazuje na dva načina

Praznik Đurđic obeležava se u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve, a brojne porodice širom Srbije danas slave svoju krsnu slavu. Sveti Đorđe na ikonama se najčešće prikazuje na konju, u vojvodskom odelu, kako kopljem ili mačem ubija aždaju. Ovaj prikaz simbolizuje pobedu hrišćanske vere nad paganstvom i zlom.

Međutim, za Đurđic se svetac uglavnom predstavlja drugačije – u stojećem položaju, bez konja, sa kopljem ili mačem u ruci. Prema hrišćanskom predanju, Sveti Georgije propovedao je novozavetnu veru, a uspeo je da u hrišćanstvo preobrati čak i caricu Aleksandru, suprugu cara Dioklecijana. Zbog svoje vere oboje su osuđeni na smrt odsecanjem glave, ali se, prema predanju, carica upokojila pre izvršenja carske naredbe.

Ko danas slavi imendan i šta narod kaže o ovom prazniku?

U pojedinim krajevima Đurđic se obeležava i kao imendan. Prema narodnim običajima, ovaj dan posebno je značajan za osobe koje nose imena Đorđe, Đurđica, Đoka, Đurđa, Georgije, Georgina i Gina.

Narodno verovanje nalaže da bi oni koji danas slave imendan trebalo da se posvete Svetom Đorđu i molitvama, umesto svakodnevnim poslovima. Veruje se i da će im, ukoliko ispoštuju ovaj običaj, naredni period biti srećan i uspešan.

Od Đurđica počinju Mratinci ili vučji dani

Period od Đurđica, 16. novembra, do Svetog Mrate, koji se obeležava 24. novembra, u narodnoj tradiciji poznat je kao Mratinci ili vučji dani. Sveti Mrata smatra se zaštitnikom vukova, a prema predanju, tokom ovih dana nadgleda kako ljudi obavljaju svoje poslove. Nakon toga vukovima određuje koga će kazniti zbog nemara i nerada.

Posebno se upozoravaju domaćini koji ne odlaze u crkvu i ne poštuju Svetog Mratu. Prema narodnom verovanju, njih može da stigne najveća kazna – da im svetac pošalje hromog vuka, poznatog kao kriveljan.

Šta se prema narodnom verovanju ne radi od Đurđica do Svetog Mrate?

Za period od 16. do 24. novembra vezuju se brojna narodna verovanja i zabrane. Prema običajima, tokom ovih dana ništa se ne iznosi iz kuće, vuna se ne prede, a veš se ne pere. Ženama se savetuje da izbegavaju ručne radove, dok bi, prema tradiciji, trebalo da odmaraju i krojači i obućari.

U pojedinim krajevima Srbije i Hercegovine postojali su i posebni običaji vezani za ovaj period. Tako se u selima zapadne Srbije klalo crno pile ili mlad crni petao, dok su Hercegovci tradicionalno klali crno jare. Verovalo se i da vukove tokom ovih dana ne treba loviti, jer bi takav postupak mogao da donese veliku nesreću.

Republika

Foto: shutterstock_Jasmine_K

Mratinci otkrivaju kakva će biti zima

Mratinci otkrivaju kakva će biti zima

Jedno od zanimljivijih narodnih verovanja vezanih za ovaj period odnosi se na predskazivanje vremenskih prilika i karaktera predstojeće zime. Prema narodnom tumačenju, ukoliko su Mratinci magloviti, zima će biti promenljiva, dok vedro vreme najavljuje oštru i hladnu zimu.

U narodu se zadržalo i verovanje da zima dolazi sa Đurđicem, a odlazi sa Đurđevdanom. Za razliku od pojedinih drugih praznika, Đurđic nema posebne običaje koji se vezuju isključivo za njegov dan, već se proslavlja kao i ostale krsne slave. Reč je o nepokretnom prazniku, pa se način pripreme slavske trpeze određuje prema danu u nedelji.

Ukoliko Đurđic padne u mrsni dan, priprema se mrsna trpeza, dok se, ako praznik padne u sredu ili petak, na slavskom stolu nalazi posna hrana.

BONUS VIDEO:

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Komentari (0)

Loading

Najčitanije vesti iz rubrike

Najnovije vesti iz rubrike