VETERINAR, A POLITIČAR! Državni sekretar Ivan Bošnjak gost naše EMISIJE "NA IVICI"! (FOTO, VIDEO)
Između kabineta i terena nikada nisam zaboravio kako izgleda život običnog čoveka, kaže Ivan Bošnjak.
Foto: Republika
Kako izgleda put od male veterinarske stanice do kabineta državnog sekretara? Šta je zajedničko brizi o životinjama i brizi o ljudima? I da li je u politici moguće ostati svoj uprkos iskušenjima, odgovornostima i kompromisima koje ona nosi?
Priča našeg sagovornika počinje u Banatu, u mirnom selu gde je odlučio da, umesto da posmatra promene sa strane, postane njihov deo. Iz male privatne prakse zakoračio je u lokalnu politiku, potom na pokrajinski nivo, a zatim i u republičke institucije.
Ivan Bošnjak, doktor veterinarskih nauka, nekadašnji gradonačelnik Zrenjanina, a danas državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
- Koliko dugo ste u politici i odakle je potekla ta ideja?

Foto: Republika
- Baš zanimljivo pitanje jer me često navodi da se osvrnem na godine koje su prošle. Po obrazovanju sam doktor veterinarskih nauka, završio sam Fakultet veterinarske medicine u Beogradu. Još tokom studija bio sam aktivan u različitim društvenim događajima, medijima i novinarskim inicijativama, oduvek me privlačilo učešće u širem društvenom životu. Nakon povratka u svoje rodno selo Melence, na teritoriji Zrenjanina, odlučio sam da se uključim u lokalnu zajednicu. Prvo kroz mesnu zajednicu, gde sam dobio veliku podršku svojih sugrađana, to je bila prva potvrda da rad u javnom interesu ima smisla. Kasnije sam, nakon formiranja SNS, odlučio da se ozbiljnije angažujem politički, posebno nakon što je Goran Knežević preuzeo Gradski odbor i prepoznao moj rad i profesionalno iskustvo.
Najteže odluke donose se kada su u pitanju ljudi i njihova prava
Kada ste u životu bili na ivici?
- Svako od nas ima trenutke kada mora doneti tešku odluku. Za mene je to bio prelaz iz mirnog privatnog života u Melencima u javnu funkciju gradonačelnika Zrenjanina. Imao sam podršku porodice, ali i svest o riziku koji politika nosi. Kasnije, kroz različite državne funkcije, suočavao sam se s brojnim izazovima, od lokalnih kriza preko nacionalnih pitanja do međunarodnih odnosa. Naučio sam da se najteže odluke donose kada su u pitanju ljudi i njihova prava. Upravo zato mi je rad s nacionalnim manjinama posebno važan.
- Kako je tekao put od lokalnog nivoa do državnih funkcija?
- Od veterinara i malog privatnika došao sam do pozicije gradonačelnika Zrenjanina 2012. Bio je to ozbiljan iskorak, imao sam 38 godina i, uz minimalnu većinu odbornika, preuzeo sam odgovornost da vodim jedan od većih gradova u Vojvodini. To je bio ogroman izazov, ali i dragoceno iskustvo. Nakon završetka tog mandata prešao sam u Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, gde sam bio državni sekretar u tri vlade. Od 2022. radim u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Taj prelaz, iz veterine u oblast ljudskih i manjinskih prava, mnogima je delovao iznenađujuće. Ali, kako mi je tada rekla potpredsednica Vlade Kori Udovički, dolazite iz Banata, poznajete suživot različitih naroda, zato ćete se baviti manjinama. I to se pokazalo tačnim, duže od decenije radim upravo na tim pitanjima.
Foto: Republika

- Zrenjanin je grad posebnog identiteta. Šta ga čini specifičnim?
- Zrenjanin je, pre svega, grad multikulturalnosti. Kod nas su u službenoj upotrebi četiri jezika, što dovoljno govori o bogatstvu različitosti. Nažalost, prethodne decenije donele su i mnogobrojne izazove, od ekonomskih problema do, naravno, pitanja pijaće vode, po čemu je grad često bio negativno pominjan. Situacija se ipak menja. Ove godine očekujemo da voda iz česme ponovo bude ispravna za piće, što će biti kraj dugog procesa ulaganja u postrojenja, kanalizaciju i rekonstrukciju mreže.

Foto: Republika
- Iako ste doktor veterine, bavite se i temama zaštite životinja. Kako gledate na aktuelni predlog zakona?
- Veterina je i dalje moj poziv, magistrirao sam 2010, doktorirao 2016. Mada se sada time bavim manje, još volim da zavijem rukave i pomognem ako zatreba, bilo da je reč o lečenju životinja ili savetima iz oblasti bezbednosti hrane. Što se tiče Zakona o zaštiti životinja, Srbija je u prethodnim godinama doživela ozbiljnu modernizaciju. Problem napuštenih životinja zahteva sistemski pristup: odgovorno vlasništvo, sterilizaciju, bolju kontrolu odgajivača i jači inspekcijski nadzor. Samo tako možemo sprečiti zloupotrebe i obezbediti human odnos prema životinjama. Veterinari bi trebalo da budu centralni deo tog sistema, ne samo kao praktičari već i kao nadzorni organi. Država i lokalne samouprave moraju da obezbede uslove da svaka životinja ima dostojanstven tretman.
Bonus video
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)