ŽELEO DA BUDE VOJNIK, A POSTAO SVETAC: Danas se obeležava 66. godišnjica smrti vladike Nikolaja Velimirovića

Autor:

Vesti

18.03.2023

17:02

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Obnovio je brojne hramove posebno u Ovčarsko-kablarskoj klisuri i na jugu Srbije.

ŽELEO DA BUDE VOJNIK, A POSTAO SVETAC: Danas se obeležava 66. godišnjica smrti vladike Nikolaja Velimirovića

Foto: commons.wikimedia.org

Uz tihe monaške molitve danas je obeležno 66 godina od smrti vladike Nikolaja Velimirovića koji je preminuo 18. marta. 1956.  u ruskom manastiru Svetog Tihona u Saut Kananumu u Pensilvaniji (SAD). Sahranjen je na srpskom groblju pored manastira Svetog Save u Libertvilu, a njegove mošti su prenete u Srbiju 1991.  Zbog stradalnog života posvećenog Bogu Srpska pravoslavna crkva kanonizovala ga je 2003. i od tada se 5. maja slavi kao dan svetog Nikolaja Žičkog.

Rođen je 5. januara 1881. u Leliću nadomak Valjeva. Kako su zabeleželi njegovi biografi u mladosti je želeo da bude vojnik, ali ga je lekarska komisija Vojne akademije odbila zato što je bio suviše sitan. Upisao je Bogosloviju gde su ga upamtili kao izuzetno inteligentnog mladića koji je čitao Šekpira, Getea, a  citirao Njegoša. SPC ga poslala na studije u inostranstvo, pa je po završetku studija u Švajcarskoj i doktorata u Bernu, studirao je filozofiju na Oksfordu i u Ženevi. Završio je Duhovnu akademiju u Petrogradu a Prvi svetski rat proveo je u Britaniji i SAD kao izaslanik srpske vlade.

Između dva svetska rata predvodio je Pravoslavnu narodnu hrišćansku zajednicu, poznatu kao Bogomoljački pokret, pokret malih ljudi koji su težili višem nivou duhovnosti. Obnovio je brojne hramove posebno u Ovčarsko-kablarskoj klisuri i na jugu Srbije. Odbio je da sarađuje sa Nemcima pa su ga uhapsili već 1941. a jedno vreme zajedno sa patrijarhom Gavrilom (Dožić) proveo je u zloglasnom nacističkom koncentracionom logoru Dahau. Nakon rata zbog bliskosti sa Dimitrijem Ljotićem 1946. preselio se u SAD. Zbog svojih stavova i izraženog srpstva bio je progonjen, ali su njegove besede i književna dela stizala do Srbije. I danas je jedan od najčešće citiranih crkvenih poglavara.

Objavio je brojna književna dela između ostalih "Religija Njegoševa", "Besede pod Gorom", "Iznad greha i smrti", "Duša Srbije", "Srbija u svetlosti i mraku" i mnoga druga.

ČINJENICE

- rođen je 5. januar 1881. u Leliću nadomak Valjeva

- studirao je u Bernu, Ženevi, Oksfordu, a završio je i Duhovnu akademiju u Petrogradu
- deo Drugog svetskog rata proveo je u logoru u Dahau
- posle rata preselio se u SAD a često je bio na meti progona zbog svojih stavova
- njegove mošti prenete su u Srbiju 1991. a 2003. je kanonizovan i proglašen za sveca

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (1)

Loading
Rade

18.03.2023 17:35

U arhivi Konzlogora Dahau nema (čudo) ništa o pravoslavnom vladiki.