Porez na imovinu i plate mogao bi da se promeni: Evo ko bi plaćao više, a ko manje
Evo šta kaže plan Studentske liste.
Foto: Dusan Milenkovic/ATAImages
Porezi na zarade i imovinu mogli bi da budu značajno drugačije obračunavani ukoliko bi predlozi iz ekonomskog programa Studentske liste bili sprovedeni. Plan predviđa manje oporezivanje rada, veće opterećenje velike imovine, sabiranje svih nekretnina jednog vlasnika, ali i mogućnost uvođenja dodatnog poreza na stanove koji su prazni duže od godinu dana.
Jedna od najznačajnijih promena odnosi se na uvođenje progresivnog oporezivanja zarada. Umesto dosadašnjeg modela, u kojem se primenjuje jedinstvena poreska stopa, predlaže se uvođenje više platnih razreda, koji bi se obračunavali na mesečnom nivou, prilikom isplate zarade.
Manje poreza na niže plate, veće opterećenje za visoke prihode
Prema objavljenom programu, cilj je da građani sa nižim primanjima plaćaju manje poreza, dok bi oni sa višim zaradama imali veće poresko opterećenje.
Predviđeno je i povećanje neoporezivog dela zarade sa sadašnjih 23 na 35 odsto prosečne zarade. Na taj način bi se, prema obrazloženju predlagača, dodatno rasteretili zaposleni sa manjim primanjima.
Još jedna važna novina jeste ukidanje godišnjeg poreza na dohodak građana, dok bi se oporezivanje kroz predviđene platne razrede obavljalo svakog meseca, na samom izvoru prihoda.
Međutim, u programu nisu precizirani konkretni iznosi zarada koji bi pripadali pojedinačnim poreskim razredima, niti stope koje bi se primenjivale. Zbog toga za sada nije moguće pouzdano izračunati koliko bi zaposleni sa određenom platom zaista dobili ili izgubili.
T.K./ATAImages
T.K./ATAImages
Aleksandar Jovanovic - Cile/ATAImages
Dusan Milenkovic/ATAImages
Dusan Milenkovic/ATAImages
Dusan Milenkovic/ATAImages
Dusan Milenkovic/ATAImages
Vlasnici više stanova plaćali bi veći porez
Značajne promene predviđene su i kada je reč o porezu na imovinu. Umesto dosadašnjeg načina obračuna, predlaže se da se sve nekretnine koje poseduje jedan poreski obveznik posmatraju zbirno.
To praktično znači da bi osoba koja ima dva, tri ili više stanova mogla da plaća veći porez nego prema sadašnjem modelu. Poresko opterećenje određivalo bi se na osnovu ukupne imovine, a ne posmatranjem svake nekretnine pojedinačno.
Posebnu pažnju privlači predlog prema kojem bi gradovi i opštine mogli da uvedu dodatni namet za stanove koji su prazni duže od 12 meseci.
Ova mera bi, ukoliko bude usvojena, mogla da pogodi vlasnike nekretnina koje se ne koriste i ne izdaju duži vremenski period.
Predviđeno je da prihod od poreza na imovinu i dalje pripada lokalnim samoupravama. Međutim, pošto bi jedan vlasnik mogao da poseduje nekretnine u različitim gradovima i opštinama, zbirni obračun vodila bi Poreska uprava, dok bi se zakonom uredio način raspodele novca između lokalnih budžeta.
Veći porez na velika nasledstva, porodični dom izuzet
Promene bi obuhvatile i oporezivanje nasleđene imovine. U programu se predlaže povećanje poreskih stopa za velika nasledstva, ali uz određena izuzeća.
Kako je navedeno, supružnik, porodični dom i visok neoporezivi iznos po nasledniku ostali bi zaštićeni od ovog dodatnog opterećenja.
Prema obrazloženju predlagača, cilj ove mere nije samo povećanje budžetskih prihoda, već i sprečavanje utaje poreza i lakše utvrđivanje porekla imovine.
Šta bi ove promene značile za građane?
Suština predložene poreske reforme jeste drugačija raspodela poreskog opterećenja: manje dažbine na rad i zarade, a veće oporezivanje velike imovine i visokih prihoda.
Ipak, važno je naglasiti da je reč o predlozima iz ekonomskog programa Studentske liste, a ne o promenama koje su već stupile na snagu.
Za konačnu procenu njihovog uticaja na kućne budžete biće neophodno da budu poznati konkretni poreski razredi, stope i kriterijumi za obračun. Tek tada će moći da se utvrdi koliko bi zaposleni mogli da uštede na porezu, ali i koliko bi više plaćali vlasnici više nekretnina i praznih stanova.
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)