NOTAR SAVO MIĆKOVIĆ OVERIO OTIMANJE STANA U RAKOVICI! Lažni upis vlasništva legalizovao nezakonitu prodaju, keš isplaćen pre overe!
Iako građani veruju da overa kod notara znači sigurnost, da je dokument validan i da niko ne može prevariti sistem, događaji u ovom slučaju razotkrivaju ozbiljne propuste beležničkog nadzora koji su omogućili nezakonito otimanje stana.
Foto: ST/Vladimir Lukić/Shutterstock/New Africa
Ranije je overa ugovora o kupoprodaji nepokretnosti bila moguća isključivo pred sudom, što je otežavalo kontrolu i omogućavalo da se isti stan prodaje i po nekoliko puta. Bez digitalizacije i centralizovanih baza, pravna sigurnost bila je ograničena. Danas, kada je proces digitalizovan, a odlazak kod notara trebalo da bude najbezbedniji korak, poslednji slučaj u Borskoj ulici, opština Rakovica, pokazuje da ni overa kod javnog beležnika ne garantuje zakonitost transakcije.
Iako građani veruju da overa kod notara znači sigurnost, da je dokument validan i da niko ne može prevariti sistem, događaji u ovom slučaju razotkrivaju ozbiljne propuste beležničkog nadzora koji su omogućili nezakonito prisvajanje stana.

Foto: Shutterstock/Daniel Jedzura
U pitanju je stan od 60 kvadrata u Borskoj, formalno u posedu firme koja je bila u stečaju. Na osnovu ugovora o korišćenju iz 1989. godine, stan je bio u posedu lica sa stanarskim pravom, a firma kao vlasnik je imala zakonsku obavezu da ne dozvoli otuđenje nepokretnosti dok korisnik ima stanarsko pravo. Ipak, Hurjet I, koji je imao samo stanarsko pravo, upisao je sebe u katastar kao stvarnog vlasnika stana, iako ugovor kojim bi stekao vlasništvo nikada nije postojao.
Na osnovu lažnog upisa u katastar, notar Savo Mićković overio je dokument kojim je Hurjet I. "prodao" stan u Borskoj ulici Izidi Dž. iz Beograda za svega 70.000 evra 2024. godine, iako je stvarna tržišna cena višestruko veća. Prodaja je sprovedena preko punomoćnika, advokata Miloša Bojovića iz Beograda, koji je potpisao ugovor u ime kupca. Ovaj detalj dodatno naglašava koliko je čitava transakcija bila rizična i pravno problematična, s obzirom na to da je sam vlasnički status stana bio sporan i predmet parničnog postupka za utvrđivanje ništavosti prethodnog upisa.
Ova overa nije bila formalnost, ona je praktično legalizovala nepostojeći ugovor i omogućila otuđenje stana koji Hurjet I. nikada nije ni mogao da proda. Problem je višestruk, cena je znatno niža od realne tržišne vrednosti, iznos je isplaćen u kešu pre same overe, a notar nije izvršio osnovnu proveru vlasničkog statusa i zakonitosti transakcije, iako je to bila njegova obaveza i osnovna funkcija njegove profesije.
Pokušaji da dobijemo objašnjenje od notara Sava Mićkovića ostali su bez uspeha. Redakcija je više puta slala pitanja mejlom, prvi put 24.12.2025, kontaktirala ga SMS porukom i telefonom, dolazila lično u kancelariju, a poslednji put 09.03.2026, kada je Savo Mićković obavešten da će tekst biti objavljen. Ni nakon ovih desetak pokušaja notarska kancelarija nije dostavila bilo kakvo objašnjenje, a jedino što smo dobili bila su uveravanja zaposlenih da ćemo odgovore dobiti "u što kraćem roku", što se do objave teksta nikada nije desilo.
Ne samo da je overa sprovedena bez provere ključnih činjenica, već se nameću pitanja koja ozbiljno dovode u sumnju profesionalnu odgovornost notara Sava Mićkovića. Na osnovu čega je uopšte overen ugovor o kupoprodaji stana u Borskoj ulici kada je jasno da Hurjet I. nije imao pravo da raspolže nepokretnošću? Kako je moguće da je notar Savo Mićković overio prodaju stana za svega 70.000 evra, cenu znatno nižu od tržišne, i to za nekretninu od 60 kvadrata u Rakovici? Da li je iko uopšte proveravao realnu tržišnu vrednost stana pre overe?
Pitanja se nameću i u vezi sa samom uplatom. Po zakonu o deviznom poslovanju i Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, iznos veći od 10.000 evra ne može biti isplaćen u kešu, već isključivo preko bankarskog transfera nakon overe ugovora. Ovde je, međutim, iznos od 70.000 evra već bio uplaćen pre overe, i nikakvog dokaza o legalnoj transakciji nema. To znači da notar Savo Mićković praktično overio nepostojeći ugovor i legalizovao uplatu koja nije u skladu sa zakonom.

Foto: shutterstock/ alexkich
Umesto da svojom funkcijom zaštiti zakonitost, overa kod notara Sava Mićkovića omogućila je nezakonito prisvajanje tuđe imovine. Ovaj slučaj ne samo da razotkriva propuste jednog javnog beležnika, već baca ozbiljnu senku na celokupan sistem beležničke službe i sigurnost nepokretnosti u zemlji.
Povodom ovog slučaja, redakcija je kontaktirala Ministarstvo pravde i Komoru javnih beležnika kako bi se ispitala zakonitost postupanja notara Sava Mićkovića.
Ministarstvu pravde su još 13. januara 2026. postavljena pitanja o nadzoru i eventualnoj odgovornosti javnog beležnika, ali nikakav odgovor nikada nismo dobili.
Foto: Printscreen pars.rs

Komora javnih beležnika je, s druge strane, odgovorila da u svojoj evidenciji nema prijava ili prigovora u vezi sa postupkom notara Sava Mićkovića, naglašavajući da je notar u obavljanju delatnosti samostalan i nezavisan.
- Javnobeležnička komora Srbije nema u svojoj evidenciji pritužbi na predmet koji ste naveli, odnosno nije zaprimila pritužbu u vezi sa predmetom koji navodite. Samim tim, Komora nema uvid u predmet o kome je Vaš upit, s obzirom na činjenicu da je javni beležnik, u skladu sa zakonom, u obavljanju delatnosti samostalan i nezavistan. Pritužbu na rad javnih beležnika mogu podneti nadležni državni organi, organi autonomne pokrajine i organi lokalne samouprave, imaoci javnih ovlašćenja, kao i bilo koje drugo zainteresovano lice - navode u Javnobeležničkoj komori Srbije.
Izvršni odbor Komore proverava ispunjenost uslova za dalje postupanje po podnetoj pritužbi, kako navode dalje, odlučuje da li je potrebno da se izvrši vanredni nadzor nad radom javnog beležnika ili da se pritužba dostavi disciplinskom tužiocu Komore na dalje postupanje.
- Pritužba na rad javnog beležnika, za koju je utvrđeno da ispunjava sve propisane uslove, Izvršni odbor Komore dostavlja javnom beležniku na kog se odnosi sa pozivom da se o predmetnoj pritužbi izjasni u roku od osam dana od dana prijema pritužbe. Izvršni odbor Komore može zatražiti od javnog beležnika da uz izjašnjenje na pritužbu dostavi i kopije spisa predmeta na koji se predmetna pritužba i odnosi, ukoliko utvrdi da bi iz razloga celishodnosti ili efikasnosti postupka to bilo opravdano.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)