INTERVJU FILIP MITROVIĆ, EMOBILITY KLASTER KOORDINATOR PKS: Neophodne su izmene Pravilnika o baterijama!

Republika.rs

Autor:

Biznis

27.11.2025

14:48

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Firme-distributeri električnih vozila sada skladište baterije kod sebe po posebnim pravilima, ali to nije dugoročno rešenje. Postoje kompanije koje tehnički mogu da započnu proces reciklaže, međutim, ne poseduju potrebne dozvole nadležnih

INTERVJU FILIP MITROVIĆ, EMOBILITY KLASTER KOORDINATOR PKS: Neophodne su izmene Pravilnika o baterijama!

Foto: Vladimir Lukić

U Srbiji ima oko 6.000 registrovanih električnih automobila i ta brojka svakodnevno raste. Zašto? Prvo, prednost električnih automobila u odnosu na konvencionalne je ekonomske prirode, daleko su isplativiji i jeftiniji za održavanje, a drugo, ne i manje važno, zaštita životne sredine, po čijim postulatima su ova prevozna sredstva praktično i skrojena. Dolazak električnih automobila u Srbiju izazvao je promene i prilagođavanje, ali i otvorio brojna pitanja - stanice za punjenje, punjači, ko plaća tu struju... I dok se stručna javnost bavi rešavanjem ovih i sličnih tema, jedna oblast je ostala praktično ispod radara - odlaganje baterija iz električnih automobila.

Foto: Vladimir Lukić

Filip Mitrović, eMobility klaster koordinator Privredne komore Srbije

Naime, baterije, odnosno baterijski sistemi dolaze s garancijom na osam godina, a potom možete svaki modul u tom sistemu dodatno da menjate. Međutim, kada baterija krene da degradira, kad više nije upotrebljiva za električni automobil, vraća se prodavcu automobila/distributeru. On pak pošto nema sistema za reciklažu baterija u zemlji, nema gde s njom, osim da je skladišti po posebno propisanim uslovima jer je reč o opasnom otpadu. To je za firme dodatni trošak, a rešenje može biti izmena Pravilnika o baterijama, gde bi se sada obuhvatila i ova oblast. Takođe, sistemskim rešenjem ovim baterijama bi mogao i da se produži životni vek - iako više nije korisna za električni automobil, savršena je za skladištenje energije u solarnim elektranama. O mogućnostima i izazovima koje sa sobom nose električni automobili, kao i baterijskim sistemima i njihovoj ponovnoj upotrebi govori Filip Mitrović, eMobility klaster koordinator Privredne komore Srbije.

Da li je infrastruktura u Srbiji prilagođena električnim vozilima?

- Vlada opšte mišljenje da nije, ali mi imamo oko 200 javno dostupnih punionica. Međutim, vi možete za automobile koji prelaze 300-400 kilometara da instalirate stanicu koja će da dopuni tu bateriju za pet do šest sati, i to uopšte nije komplikovano ni skupo. Možete sve da izvedete za hiljadu evra. Zamislite da vi za hiljadu evra imate rešenje koje će da dopunjuje vaš automobil, idealno noću, kad je struja najjeftinija, i to možete da instalirate kako u privatnim kućama tako i garažama, kompanijskim parkinzima...

Ima li sada tih stanica duž većih puteva u zemlji?
- Ima, na tome su najorganizovanije radili JP "Putevi Srbije" i trenutno ima nekih tridesetak stanica, a 21 je u funkciji. Kod tih stanica duž glavnih putnih pravaca imamo izazov jer brzi punjači zahtevaju veliku količinu struje i da biste to instalirali, potrebna vam je trafostanica, infrastruktura da pokrenete tu stanicu, da ona radi pravilno.

Ko plaća tu struju koja se koristi na stanicama duž glavnih puteva?

- U ovom trenutku punjenje je besplatno. Trenutni zakon ne dozvoljava komercijalnim operatorima da naplaćuju energiju po kWh, već samo vreme provedeno na punjaču. I šta onda mi radimo? Tražimo načine kako da naplatimo vreme koje provede automobil puneći se. To, opet, nije fer jer će automobil pri različitoj temperaturi da uzima različitu količinu energije, tako da može da se desi da zimi duplo više platite za isto vreme koje ste proveli na stanici za punjenje. Naplata po kilovat-satu ne može da se izvrši, pa su "Putevi Srbije" pustili da punjenje bude besplatno i tako je već tri-četiri godine. Struju na kraju plate "Putevi Srbije".

Foto: Vladimir Lukić

Filip Mitrović iz Privredne komore Srbije

Rekli ste da je 21 stanica u funkciji. Prema vašoj proceni, koliko ih treba da bi to bilo optimalno?
- U ovom trenutku sigurno stotinak, ali ne toliko zbog automobila koje imamo u Srbiji, već zbog tranzitnog saobraćaja. Mi imamo kroz Srbiju tranzitni saobraćaj koji ide put naše južne pokrajine, Turske, dolaze iz zapadne Evrope i sve je više korisnika koji voze električne automobile. Postoje pritužbe u tom smislu da nemamo dovoljno stanica.

Sem većeg broja stanica i problema s naplatom struje, da li postoji još neki problem u okviru putnog segmenta?
- Generalno postoji i privatna infrastruktura, kada pričamo o OMV i NIS stanicama. NIS ima na šest mesta brze punjače, OMV na dvadesetak stanica, takođe, duž glavnih putnih pravaca. Oni mogu da naplate struju jer su privatna kompanija i naplaćuju je preko aplikacije Charge&Go, i vi plaćate vreme provedeno na punjaču, što, s jedne strane, nije fer, a nije ni jeftino. To košta od 50 do 70 dinara po minutu provedenom na punjaču. S tim, morate da uzmete u obzir da automobil i punjač mogu da ne komuniciraju baš dobro, što zbog vremenskih uslova, što zbog načina na koji je instaliran punjač, pa to sve može da traje mnogo duže.

Foto: Vladimir Lukić

Filip Mitrović iz PKS govorio je o baterijama iz električnih automobila- izazovima, ali i sistemskom rešenju

Koliko, u proseku, traje baterija u električnom vozilu?

- Svaka baterija, odnosno baterijski sistem ima fabričku garanciju. Baterijski sistem je sastavljen iz segmenata i ti segmenti su zapravo baterijske ćelije - moduli. U fabričkoj garanciji imate, dakle, garanciju da će taj sistem da funkcioniše osam godina ili 160.000 kilometara. Standardi se konstantno dižu i veoma brzo će garancija biti na 10 godina ili 200.000 kilometara. Pored toga, imate dodatnu garanciju da kapacitet baterije neće pasti ispod 70 odsto u odnosu na to kad je baterija bila nova.

I kad prođe osam ili deset godina, šta vozač električnog automobila radi s tom baterijom?
- Prvo, kad baterija počne da degradira, postoji niz radnji koje vi možete da preduzmete da to sprečite, odnosno menjate segmente baterije i tako joj produžavate životni vek dok ne dođe do nečega što zovemo "drugi životni vek baterije". I to je ono što razdvaja električne automobile od svega ostalog. To je momenat gde se mobilnost povezuje s energetikom. Sve su veća interesovanja za skladištenje energije. Zašto? Zato što je energija skupa, a imamo potencijal da je pravimo iz obnovljivih izvora. Energija iz obnovljivih izvora je odlična ako se potroši u trenutku kada nastane. Međutim, ako se ne potroši - višak praktično propada, i to je trenutak gde se uključuju ove baterije jer one mogu da skladište energiju kao bafer i osiguraju njenu kasniju upotrebu.

U kojim sferama možemo da koristimo tu bateriju?
- Može da se koristi u svim sferama što se tiče skladištenja energije. Na primer, sve su popularnije solarne elektrane koje će zakonski morati da budu pokrivene baterijskim kapacitetima. Elektroenergetski sistem ne može u datom trenutku da prihvati svu energiju koja dođe iz obnovljivih izvora i baterija služi kao bafer da tu energiju zadrži do momenta kad bude potrebna. Ta baterija koja se bavi skladištenjem energije je ista ona baterija koja pokreće mobilnost.

Ako je baterija potpuno završila svoj vek, gde je vozači električnih automobila odlažu?

- Preporuka je da proizvođači preuzimaju svoje baterije nazad. Sistem još nije razvijen jer baterije traju duže nego što je očekivano. U Srbiji ne postoji razvijen način kako možete da vratite baterije proizvođaču. Odnosno, vi zamenite segment iz baterije - modul, a proizvođač deo koji uzme od vas pakuje u specijalne kutije, kontejnere i šalje na specijalna mesta - reciklažerima ili nazad proizvođaču. U praksi još ne postoji jasno uspostavljena procedura između uvoznika, proizvođača i potencijalnih reciklera, pa se baterije privremeno skladište dok se ne definišu tačni koraci za njihov povrat, transport i obradu.

Da li mi onda vraćamo bateriju distributeru kad se ona potroši?
- U ovom trenutku ono što je preporuka proizvođača, s obzirom na to da ih na našem tržištu nema veliki broj, jeste da se baterije skladište na pravilan način dok se ne nađe rešenje. Firme-distributeri skladište sada baterije kod sebe po posebnim pravilima. U Srbiji postoje kompanije koje tehnički mogu da započnu proces reciklaže, ali ne poseduju potrebne dozvole. Verujem da ćemo doći do toga sledeće godine.

Kako ovaj problem može sistemski da se reši?
- Tako što će se razgovarati direktno s proizvođačima, koji su voljni da daju sve informacije o tome kako baterije može da se skladište, kako se vraćaju, čak i kako se reciklira određeni proizvod. Potrebna je i podrška države reciklažnim kompanijama, da oni budu ti koji će preuzeti sve te opasne materije i baterije.

Da li to znači da bi morao da se menja Pravilnik o baterijama?

- Definitivno. Imali smo upite u Privrednoj komori Srbije od predstavnika uvoznika. Odeljenje u PKS koje se bavi cirkularnom ekonomijom, zajedno s Ministarstvom za zaštitu životne sredine, može da doprinese tome da što pre imamo makar nacrt pravilnika.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading