CIRKULARNA EKONOMIJA VIŠE NIJE PRIČA O OTPADU: Autorski tekst Nebojše Vraneša, savetnika u Centru za cirkularnu ekonomiju PKS
Program razvoja cirkularne ekonomije Republike Srbije za period 2026-2030. dolazi u trenutku kada se u Evropi menja samo značenje pojma „resurs".
Foto: wee dezign/Shutterstock, Privatna arhiva
Za srpsku privredu zato više nije dovoljno da zna šta zakon propisuje. Mora da zna šta se menja, gde se kreću materijali, šta traži tržište i šta dolazi sutra.
Godinama smo cirkularnu ekonomiju posmatrali prvenstveno kroz otpad. Koliko ga nastaje, koliko se sakuplja, koliko reciklira i koliko završava na deponijama.
Evropa ulazi u period u kojem otpad postaje pitanje industrijske konkurentnosti, sigurnosti snabdevanja i kontrole nad materijalima. Sekundarne sirovine više nisu sporedni proizvod ekonomije. One postaju deo industrijske politike.
Za Srbiju je zato Program razvoja cirkularne ekonomije 2026-2030. važan ne samo kao dokument politike zaštite životne sredine već kao okvir unutar kojeg treba menjati odnos privrede prema resursima.
Ali nijedan program neće promeniti privredu ukoliko informacije ostanu rasute između propisa, evropskih institucija, tržišnih analiza, projekata, banaka, operatera i stručnih organizacija.
Upravo iz te potrebe u Centru za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije pokrenuli smo mesečni pregled cirkularne ekonomije, tržišta materijala i industrijskih promena u Evropskoj uniji i na Zapadnom Balkanu.

Foto: Privatna arhiva
Prvi pregled, za jul 2026. godine, pokazao je koliko se promena može dogoditi za samo jedan mesec. Nova evropska pravila o pošiljkama otpada već menjaju uslove prekograničnog kretanja materijala.
Menjaju se pravila za ambalažu i zahtevi za reciklirani sadržaj. Elektronski otpad i baterije sve više se posmatraju kao izvori kritičnih sirovina. Tekstil ulazi u novu regulatornu fazu. Istovremeno se otvaraju novi izvori finansiranja zelene transformacije malih i srednjih preduzeća.
Svaka od tih informacija pojedinačno može izgledati kao vest. Ali kada ih stavimo jednu pored druge, one postaju slika promene.
To je osnovna ideja našeg mesecnog pregleda. Ne stvaramo još jednu zbirku vesti o ekologiji. Pokušavamo da napravimo mesto na kojem će privreda moci da vidi kako se menjaju tokovi materijala, tržišta sekundarnih sirovina, evropska regulativa, investicije i tehnologije - i šta te promene znače za kompaniju u Srbiji.
Zato nas neće zanimati samo koliko je tona nekog otpada sakupljeno. Zanimaće nas koliko je materijala vraćeno u proizvodnju.
Da li sekundarna sirovina ima potreban kvalitet?
Da li postoji standard?
Da li materijal može dobiti status proizvoda ili nusproizvoda?
Da li se u Srbiji stvara sirovina koju domaća industrija istovremeno uvozi?
Gde nastaje višak, a gde nedostaje materijal?
Koja evropska odluka danas izgleda udaljeno, a već sutra može postati uslov za srpskog izvoznika?
To su pitanja nove cirkularne ekonomije.
Program 2026-2030. može dati pravac, institucije mogu uspostaviti pravila, ali će privreda tranziciju sprovesti tek kada bude mogla da donosi odluke na osnovu pravovremenih i razumljivih informacija.
Zato će svaki naredni mesecni pregled pokušati da odvoji signal od buke: da prati Zapadni Balkan i Evropsku uniju, regulatorne promene i tržište, tokove sekundarnih sirovina, industrijsku simbiozu, investicije i izvore finansiranja, ali i probleme koji se pojavljuju u realnom poslovanju kompanija.
Cirkularna ekonomija, na kraju, neće biti uspešna zato što smo napisali dobre strategije.
Zbog toga nam je potrebno jedno mesto na kojem ćemo svakog meseca zastati i pogledati gde se zaista kreću resursi, propisi, kapital i industrija.
Jer u vremenu koje dolazi neće biti dovoljno imati resurse.
Prednost će imati oni koji imaju informaciju šta sa tim resursima mogu da urade.
Istovremeno, ovaj prostor ne želimo da zatvorimo samo za institucionalni pogled. Bilten je otvoren za stručne autorske tekstove kompanija, stručnjaka i pojedinaca koji se cirkularnom ekonomijom bave u praksi, jer glas privrede mora biti jasnije prisutan u razgovoru o njenoj zelenoj transformaciji.
Posebno želimo da predstavimo primere dobre prakse iz Srbije i regiona - konkretna rešenja kojima su kompanije smanjile potrošnju resursa i nastanak otpada, vratile materijale u proizvodnju, uspostavile industrijsku simbiozu, produžile život proizvoda ili razvile nove cirkularne poslovne modele.
Na taj način mesecni pregled ne treba da bude samo mesto na kojem se beleže promene, već i prostor u kojem će privreda moći da pokaže šta vec radi, sa kojim se preprekama suočava i šta joj je potrebno da bi dobra pojedinacna rešenja postala deo sistema.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)