30 reči srpskog jezika koje su pale u zaborav: Nekada su bile popularne, a danas ne znamo ni šta znače!


IZVOR: Blic - 03.09.2020 | 17:15


Budući da se jezik prilagođava potrebama savremenog društva sklon je stalnom menjanju. Danas je malo govornika koji bi mogli da objasne značenje mnogih reči srpskog jezika. Postoje i reči čija je upotreba danas mala, ali to ne znači da ih treba zaboraviti.

Foto: pixabay.com

Foto: Ilustracija

Predstavljamo vam 30 reči srpskog jezika koje su se ranije koristile, a za koje malo ko danas zna.

A: ABERDAR m (tur. haberdar) top ili puška kojima se nešto objavljuje, daje aber.

– Kad pukne top aberdar, onda da se grune u bok … Turcima (Milan Đ. Milićević)

B: BEZREDICE pril. bez utvrđenog reda.

– Mi bezredice idemo po vodu, kad koja dospe (Jovan Jovanović Zmaj)

V: VONjALO s čulo mirisa.

– Prviй parъ su živci nosa ili vonяla; drugiй živci očiю ili vida (Jovan Stejić)
G: GORTAN m (rus. gortanь) grlo, grkljan.

– Pčele Medь sisaю i šnimь gortanь našь uslaždavaю (Dositej Obradović)

D: DOBROŽIVELICA ž i m bonvivan.

– Pera je dobroživelica i kockar (Pozorište, časopis, 1872)

Đ: ĐUSLA ž pokr. krupna, jače razvijena ženska osoba (Bačka, Tihomir Ostojić)
E: EGEDA ž (mađ. hegedu) violina.

– Sa svojom dvorskom muzikom (s egedama) i s nekoliko momaka … pošalje [ih] u crkvu te se venčaju (Vuk Karadžić)

Ž: ŽILIŠTE s mesto življenja, prebivalište, boravište.

– Zajmi i nas strašnijem kricima / Iz nebesnog blaženog žilišta (Petar II Petrović Njegoš)

Z: ZABLAGODARIT svr. postati zahvalan, osetiti zahvalnost prema nekome.

– Većina ljudi od ukusa nema mnogo da zablagodari svojim nastavnicima za svoje vaspitanje u tom pogledu (Bogdan Popović)

Foto: pixabay.com

Foto: Ilustracija

I: IZJEDIPOGAČA m i ž izjelica, proždrljivac.

– Ti si jedan izjedipogača! Jedan ispičutura (Vuk Karadžić, Srpski rječnik)

J: JERBASMA m vrsta sočne jesenje kruške.

– Ona je kao kruška jerbasma, slatka a meka (Ivo Andrić)

K: KOŠTANIK, –ika m kostur, skelet.

– Zvanične tajne, reć će koštanik / ne kazuju se površnicima (Laza Kostić)
L: LILA ž tanki, glatki sloj kore drveta (breze, trešnje, višnje i sl.), koji se lako ljušti.

– Odora joj kao svila / Bela kao bela lila / Čista kao zora rana (Radovan Košutić)

Lj: LjESAK m sjaj, odblesak.

– Od ljeska zimskog sunca … izgledalo je to pivo prozirno (Petar Pecija Petrović)

M: MOSTATI nesvr. šatrovački: ćutati, mučati (u jeziku mutavdžija) (vranjski kraj, Milan Đ. Milićević)

Foto: pixabay.com

Foto: Ilustracija

N: NEDROGRIZ m ujed za nedra, ženske grudi.

– I uze od svake [devojke] po jedan ogrizak nedrogriz … I nosač svaki put omahnu glavom, pa ih ljubljaše, pa štipaše i grljaše (Stanislav Vinaver)

Nj: NjEGOVSKI, -a, -o karakterističan za njega, njemu svojstven.

– Proku je obeznanila njegovska, ljuta krv (Veljko Petrović)

O: OTIH m indiv. tišina, utihnulost, zaborav.

– Marinko iskrenuo je pred njih svaki džep, pootvarao bez ključeva sve one ladice, koje skrivaju grijehe u otih (Josip Kozarac)

P: POBRADNjIK m etn. deo ženske nošnje koji se sastoji iz dva reda krupnog srebrnog novca prišivenog na debeloj kudeljnoj krpi

R: ROSUKATI nesvr. pomalo rositi (Vuk Karadžić, Srpski rječnik)

Foto: pixabay.com

Foto: Ilustracija

S: SUVICA ž pokr. grožđe koje se prokuva u morskoj vodi i zatim osuši; suvo grožđe.

– Sušenjem pri blagoj toploti dobijamo … od grožđa tz. suvice (Milan Batut)
T: TIKVARA vrsta jabuke

Ć: ĆIKARA ž šolja, šalica

U: USRŽITI, –im svr. učiniti da nešto skroz zahvati, prožme, da prodre u srž nečega.

– Kod … Vojnovića je stil … duboko usržen u samo delo, ono … kroz njega živi (Milan Bogdanović)
F: FIJUČAN, -čna, -čno izložen fijuku vetra.

– Tutnje ponosne legije što se po goletima fijučnim roje (Milutin Bojić)

Foto: pixabay.com

Foto: Ilustracija

H: HLEBAČA ijek. hljebača ž hleb (s kvascem).

– Vazda su mu na trpezi pogača, hljebača, bardak vina (Stjepan Mitrov Ljubiša).

C: CAKLO s staklo.

– Kad pod njom [obalom] s broda zaviriš u tihu pučinu, vidiš svaku kuću … gđe se u vodi kao u caklu cakli (Stjepan Mitrov Ljubiša)

Č: ČAPOR m grudva smrznute zemlje koja se izdiže od tla.

– Osvane i siv dan sa smrznutim čaporima … blata po cestama (Ivan Kozarac)

Dž: DžILITNUTI SE svr. potegnuti džilit (koplje), bacati džilit.

– Sramota je takome junaku … džilitnut se, ne pogodit cilja (Ivan Mažuranić)

Š: ŠALE pril. lako, kao od šale.

– Koga moje vino obori, taj se ne diže šale (Stevan Sremac)