HRANA KOJA RAZARA MOZAK: Stvara rizik od demencije, utiče na pamćenje i raspoloženje

Autor: N.J.

Lifestyle

25.07.2023

15:05

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Konzumiranje sledećih sedam namirnica loše utiče na kognitivne funkcije.

HRANA KOJA RAZARA MOZAK: Stvara rizik od demencije, utiče na pamćenje i raspoloženje

Foto: shutterstock

Mozak je najvažniji organ u telu, a određene namirnice loše utiču na kognitivne funkcije. Ipak, nije potrebno izbaciti sve iz ishrane, ali je unos važno ograničiti.

Određene namirnice imaju negativne efekte na mozak, utiču na pamćenje, raspoloženje i demenciju. Procene predviđaju da će demencija pogoditi više od 65 miliona ljudi do 2030. godine kako piše "Heltlajn".

Sedam najgorih namirnica za vaš mozak

1. Slatka pića (gazirana, slatki sokovi, sportska i energetska pića)

Visok unos slatkih napitaka ne samo da proširuje vaš struk i povećava rizik od dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti – ima i negativan uticaj na mozak. Primarna komponenta mnogih slatkih pića je visokofruktozni kukuruzni sirup (HFCS), koji se sastoji od 55 odsto fruktoze i 45 odsto glukoze. Zato, ako mnogo unosite fruktozu to može dovesti do visokog krvnog pritiska, povišenih masnoća u krvi, dijabetesa i arterijske disfunkcije. Ovi aspekti metaboličkog sindroma mogu dovesti do povećanja dugoročnog rizika od razvoja demencije.

Foto: pixabay.com

Nazdravljanje koktelima u kafiću

2. Rafinisani ugljeni hidrati

Uključuju šećere i visoko prerađene žitarice, kao i belo brašno. Ove vrste ugljenih hidrata imaju visok glikemijski indeks (GI). To znači da dovode do skoka nivoa šećera u krvi i insulina. Utvrđeno je da hrana s visokim GI oštećuje rad mozga.

Foto: pixabay.com

Krofne sa sitnim bombonicama

3. Hrana sa visokim udelom trans masti

Trans masti su vrsta nezasićenih masti koje mogu imati štetan učinak na zdravlje mozga. Iako se transmasti prirodno nalaze u proizvodima životinjskog porekla poput mesa i mlečnih proizvoda, nisu velika briga. Problem su industrijski proizvedene trans masti, poznate i kao hidrogenizovana biljna ulja.

Ove veštačke transmasti mogu se pronaći u mastima, margarinu, sirupima, grickalicama i gotovim kolačima.

Studije su otkrile da kada ljudi konzumiraju veće količine transmasti, imaju i veći rizik od Alchajmerove bolesti, slabijeg pamćenja, manjeg volumena mozga i kognitivnog pada. Imaju negativan učinak na mnoge druge aspekte zdravlja, uključujući zdravlje srca i upale.

4. Prerađena hrana

Čips, slatkiši, instant rezanca, kokice za mikrotalasnu, umak iz marketa i gotova jela.

Foto: pixabay.com

Kokice u činiji

Ova hrana je obično bogata kalorijama i siromašna drugim nutrijentima. Jedna studija pokazala je da ishrana bogata nezdravim sastojcima rezultira nižim nivoima metabolizma šećera u mozgu i smanjenjem moždanog tkiva. Smatra se da su ti faktori markeri za Alchajmerovu bolest. Druga studija otkriva da je pržena hrana i prerađeno meso povezano sa nižim rezultatima u učenju i pamćenju.

5. Aspartam

Aspartam je veštački zaslađivač koje se koristi u mnogim proizvodima bez šećera. Drugo istraživanje pokazalo je da ljudi koji su konzumirali veštački zaslađena bezalkoholna pića imaju povećan rizik od moždanog udara i demencije, iako tačna vrsta zaslađivača nije navedena. Neka eksperimentalna istraživanja na miševima i štakorima potvrđuju ove nalaze.

Foto: shutterstock

Ženu boli glava

6. Alkohol

Prekomerena upotreba alkohola može imati loše efekte na mozak. Hronična konzumacija rezultira smanjenjem volumena mozga, metaboličkim promenama i poremećajem neurotransmitera, hemikalija koje mozak koristi za komunikaciju. 

Osobe koje preterano konzumiraju alkohol često imaju manjak vitamina B1. To može dovesti do poremećaja mozga zvanog Wernickeova encefalopatija, koji se može razviti u Korsakoffov sindrom. Ovaj sindrom karakteriše ozbiljno oštećenje mozga, uključujući gubitak pamćenja, poremećaje vida, zbunjenost i nestabilnost.

7. Riba sa visokim sadržajem žive

Nakon što osoba unese živu, ona se širi po celom telu, koncentrišući se u mozgu, jetri i bubrezima. Kod trudnica takođe se koncentriše u placenti i fetusu. Međutim, većina riba nije značajan izvor žive. Zapravo, riba je visokokvalitetni protein i sadrži mnoge važne hranjive materije, poput omega - 3 masnih kiselina, vitamina B12, cinka, gvožđa i magnezijuma. Stoga je važno uvrstiti ribu u ishranu, pojašnjava "Heltlajn".

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

BONUS VIDEO:

Komentari (0)

Loading