BOGATA BIOGRAFIJA VELJKA BULAJIĆA: Ranjavan je u Drugom svetskom ratu, u Italiju ASISTIRAO Feliniju, pa sarađivao sa SLAVNIM UMETNIKOM!

Region je rastužila vest o smrti Veljka Bulajića, jednog od najpoznatijih reditelja sa naših prostora. Veljko je trajno oblikovao jugoslovensku i hrvatsku kinematografiju, a vest o smrti su za "Večernji list" potrvdili članovi porodice.

Bulajić je rođen u mestu Vilusi, na pola puta od Trebinja do Nikšića, 22. marta 1928. godine. Sa majkom Ljubicom, ocem Miljkom, braćom Đorđem i Stevanvom je do izbijanja Drugog svetskog rata boravio u Sarajevu, a onda su se vratili u rodne Viluse. 1941. godine pridružili su se ustanku protiv "okupatora i narodnih izdajnika".

Brat Đorđe je preminuo u ratu, a Veljko i Stevan su preživeli, iako su bili ranjeni. Srednju školu je završio u Sarajevu. Nakon rata je našao mesto u Domu JNA u Zagrebu, gde je boravio sa mlađim posleratnim intelektualcima, a tad je i krenuo da se zanima za kinematografiju.

Foto: Wikipedia

Režiju je upisao u Centro Sperimentale u Rimu, a diplomirao je 1959. godine. Asistirao je Federiku Feliniju, pa se vratio u bivšu Jugoslaviju.

Karijeru je započeo kratkim filmovima "Kamen i more" i "Brod luticalica", a prvi dugometražni igrani film bio mu je "Voz bez voznog reda", koji je snimio 1959. godine. Delo je nagrađeno sa dve Zlatne arene i nagradama Slavica i jelen u Puli, kao i Nagradom grada Zagreba.

Potom je usledio film "Rat" (1960), koji je takođe nagrađivan, a veliki uspeh postao je filmom "Uzavreli grad" (1961), o životu u novom industrijskom centru, koji je takođe nagrađen Zlatnom arenom u Puli.

Njegovi filmovi "Kozara", "Voz bez voznog reda", "Atentat u Sarajevu", "Bitka na Neretvni" na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji. Dobitnik je nagrada Zlatni lav u Veneciji, Zlatna nimfa u Monte Karlu, nagrada za režiju u San Sebastijanu i Novom Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moksvi...

Američka akademija za umetnost i nauku nominovala je njegov film "Bitka na Neretvi" za Oskara, a plakat je inače radio Pablo Pikaso. 

BONUS VIDEO: