PRVI SLUČAJ REGISTROVAN U SRBIJI! Ako imate ove simptome, IZBEGAVAJTE MESO JER MOŽETE BITI ŽIVOTNO UGROŽENI
Alergija na specifični karbohidrat.
Foto: shutterstock
Udruženje Alergija i ja saopštilo je da je u Srbiji potvrđen prvi slučaj alfa-gal sindroma, alergije na crveno meso koja nastaje nakon uboda krpelja.
Iako se smatralo da je alfa-gal sindrom karakterističan uglavnom za severno-američki region, čini se da se polako širi i na druge delove sveta. Prvi slučajevi ovog neobičnog alergijskog poremećaja nedavno su otkriveni i u Srbiji.
Alergija na specifični karbohidrat
Kako prenosi portal Alergijaija, u Srbiji je potvrđen prvi slučaj alfa-gal sindroma kod jedne ženske osobe, a dr Pavle Banović s Medicinskog fakulteta u Novom Sadu i Pasterovog zavoda u ovom gradu objašnjava da ovaj sindrom predstavlja skup manifestacija povezanih s alergijom na specifični karbohidrat (ugljeni hidrat), čiji je pun naziv galaktoza-alfa-1,3-galaktoza - skraćeno alfa-gal.
- Alfa-gal sindrom je jedan od pet fenotipova IgE alergijske reakcije na hranu. Do reakcije dolazi kada krpelj koji ima u svojoj pljuvačci alfa-gal, vrstu šećera, ubaci taj šećer u naš organizam. Tada organizam počinje da reaguje i stvara antitela protiv tog šećera, što izaziva alergijsku reakciju - objašnjava alergolog Aleksandra Vukov.
Simptomi se obično javljaju jedan do tri meseca od uboda krpelja, odnosno između tri i šest sati nakon konzumiranja crvenog mesa, ali mogu obuhvatiti i svinjetinu, junetinu, teletinu, kao i neke mlečne proizvode.
- Može da izazove čudne bolove u stomaku, nelagodnost, kožne promene poput koprivnjače, edeme i čak anafilaktičku reakciju - upozorava Vukova.
Ono što razlikuje alfa-gal sindrom od drugih alergija na hranu jeste to što se reakcija ne javlja odmah nakon konzumiranja mesa, već nekoliko sati kasnije.
- To je ono što može da stvori problem jer je teško povezati simptome s konzumiranjem mesa nekoliko sati ranije - napominje stručnjak.
Prema njenim rečima, ovo je prvi put da je zabeležen slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji, mada se očekuje da će ih u budućnosti biti sve više.
- Krpelja ima i kod nas, tako da nema razloga da ovaj sindrom ne bude prisutan i kod nas. Važno je da budemo svesni simptoma i da reagujemo na vreme ako se pojave - ističe Vukov.
Šta je alfa-gal sindrom?
Alfa-gal sindrom je relativno nov poremećaj koji je prvi put opisan 2002. u Sjedinjenim Američkim Državama. Od tada, broj slučajeva širom sveta raste, a sindrom je zabeležen i u Evropi, Australiji, Aziji i Africi. Procenjuje se da milioni ljudi širom sveta pate od ovog poremećaja.
Ono što zabrinjava stručnjake jeste to što se alfa-gal sindrom često ne prepoznaje na vreme, s obzirom na to da se simptomi javljaju sa zakašnjenjem i mogu biti zbunjujući. Upravo zbog toga, važno je da zdravstveni radnici budu upoznati s ovim sindromom i da prate moguće simptome kod pacijenata koji imaju nejasne alergijske reakcije. Rano prepoznavanje i ispravna dijagnoza mogu da spreče ozbiljne zdravstvene probleme kod obolelih.
Simptomi mogu da uključuju:
- Urtikariju (koprivnjaču)
- Otoke (posebno lica, usana i očiju)
- Gastrointestinalne tegobe (mučnina, povraćanje, dijareja, bol u stomaku)
- Teške reakcije poput anafilakse – koja može da bude životno ugrožavajuća
Pored edukacije zdravstvenih radnika, stručnjaci ističu i potrebu za podizanjem svesti opšte populacije o alfa-gal sindromu.
- Mi stalno govorimo pregledajte telo, nekad se krpelj uhvati, ne bude toliko čvrsto prikačen za kožu. Kada idemo u prirodu treba da nosimo duge rukave, duge nogavice na mestima gde je trava visoka, tako da probamo da izbegnemo kontakt s krpeljom, a sve dalje moramo paziti i pratiti simptome koji se odvijaju - zaključuje Vukov.
Dijagnoza i lečenje
Dijagnoza se postavlja laboratorijskim testiranjem na specifična IgE antitela na alfa-gal, a potvrda dolazi i kroz praćenje simptoma i njihovog odnosa sa ishranom.
Lečenje podrazumeva izbegavanje crvenog mesa i proizvoda životinjskog porekla koji mogu sadržati alfa-gal (npr. želatin, određeni lekovi, mlečni proizvodi kod težih oblika).
Alfa-gal sindrom je još nedovoljno poznat među zdravstvenim radnicima, pa se često dešava da pacijenti lutaju godinama bez prave dijagnoze. Zbog toga je ključno da se na ovu mogućnost pomisli kada se jave neobjašnjive alergijske reakcije, naročito ako dolaze s odlaganjem i bez jasnog uzroka.
Izvor: Kurir.rs/Juronjuz/Republika/M.A.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)