Milić: Za Srbiju veći problem ako pobedi Tramp, moraće da bira između SAD i Evropske unije

Autor: kosovo-online

Vesti

01.11.2020

11:31

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Direktorka Centra za evroatlantske studije Jelena Milić izjavila je za Kosovo Onlajn da će se za Srbiju verovatno otovoriti veći problem ako na izborima u Americi pobedi Donald Tramp, jer će jaz između EU i SAD u tom slučaju biti mnogo veći, a Srbija će biti u teškoj situaciji da odluči na koju će stranu.

RepublikaFoto: Tanjug/F. KRAJINČANIĆ/Tanjug/D.GOLL
Jelena Milić

Milić smatra da ukoliko pobedi Džo Bajden koordiniranost političkih procesa između SAD i EU oko Balkana može da bude nešto bolja.

Govoreći o mogućem ishodu izbora u Americi, Milić navodi da smo svedoci da se u poslednjim danima otvaraju razne afere i od toga koliko će birača čuti za njih dosta zavisi ishod izbora. Zbog čudne i polarizovane situacije, ali i zbog najava da će biti problema oko brojanja glasova, te da se za neko vreme verovatno neće znati ko je predsednik SAD, Milić smatra da je vrlo teško prognozirati ishod izbora u Americi.

Šta se može očekivati u slučaju pobede Donalda Trampa, a šta u slučaju da pobedi Džo Bajden?

Verovatno će se otvoriti još veći problem za Srbiju ako pobedi Tramp. Jaz između EU i SAD u mnogim oblastima će u tom slučaju biti mnogo veći. I Srbija će biti u vrlo teškoj situaciji, da mora da se odluči na koju stranu. Sa pregovaračke pozicije to može da bude i dobro – ko da više. Ali, zavisi i od geopolitičkih okolnosti. Po meni, sve što je Tramp uradio na Bliskom Istoku, u Istočnom Mediteranu i na Zapadnom Balkanu je vrlo koherentno, vrlo logično i ne vidim nijedan razlog zašto Bajdenova administracija ne bi te trendove pratila.

Bajden najavljuje promene u odnosu prema spoljnoj politici?

Šta je bilo ove tri, četiri godine pod Trampom? Crna Gora je u NATO, postignut je Prespanski sporazum i Severna Makedonija je u NATO. SAD  i Grčka su ocenili da skoro da nikad nisu bili bolji odnosi u dugogodišnjem periodu. Priprema se očito i neko rešenje za Kipar. Mislim da način i format rešenja za Kipar može da se u velikoj meri koristi za rešenje spora Beograd-Priština.

Jedna od najbitnijih stvari u Vašingtonskom sporazumu koje niko nije primetio, je  da će kosovske i srpske institucije raditi zajedno na razmeni baza podataka za aviosaobraćaj. To je od izuzetne važnosti. To su američke baze podataka, a ne evropske, i one su nešto rigidnije. Dolazak terorista i neke druge bezbednosne pretnje su itekako važne i za aviosaobraćaj, ali ta baza podataka može da se koristi verovatno i za druge stvari. To je najpocenjeniji, a najkorisniji element Vašingtonskog sporzuma i ne vidim zašto bi ga Bajdenova administracija na bilo koji način poremetila.

Ako pobedi Bajden, koordiniranost političkih procesa između SAD i EU oko Balkana može da bude nešto bolja. Ali i to će zavisiti od teških odnosa između EU i Bajdenove administracije. Bajden je veliki protivnik Severnog toka 2. On nije baš za novo definisanje odnosa trgovinskih i političkih sa Kinom na način na koji to Nemačka pokušava da nametne. Ima tu još otvorenih pitanja u vezi sa trgovinskim pregovorima. Čini mi se da nećemo sigurno videti idilu u nemačko-američkim odnosima. Jer su ti odnosi složeni zbog složenosti stvari u svetu i ne zavise samo ipak od ličnosti, već mnogo i od procesa.

Na koji način će se izbori u SAD reflektovati na Srbiju i pitanje Kosova i Metohije?

To je izuzetno složeno pitanje, jer postoji veliki broj neuobičajenih okolnosti globalnih razmera i neverovatnih okolnosti u samoj Americi u vezi izbornog procesa tako da je jako teško davati konkretne odgovore. Mislim da mi moramo sada pre svega da se pripremimo za mogućnost da jedno duže vreme nećemo ni znati ko će biti novi predsednik SAD. Donald Tramp zahteva da se do kraja biračkog dana 3. novembra broje samo glasovi koji su poslati poštom ili na neki drugi način. A većina država je omogućavala svojim građanima, pogotovo pripadnicima oružanih snaga koji su u misijama da glasaju poštom i da je bitno samo kada je glas poslat. Dakle, ako je poslat 3. novembra da mora da bude uključen.

Tu postoje ogromne pravne zavrzlame. Demokrate tvrde da je Tramp Vrhovni sud prilagodio tako da će taj sud prihvatiti rešenje da se važe samo glasovi koji su stigli i prebrojani do 3. novembra. To je vrlo bitno zato što su demokrate sve vreme, zbog pandemije, tvrdili da treba da se ide sa glasanjem u odsustvu, a ne direktno.

Koliko prostora za Srbiju ima za unapređenje odnosa s Amerikom?

Što se tranzicije vlasti tiče, čini mi se da će najbitnije biti da li će u novoj vlasti, ja verujem da hoće, biti Mišel Flurnoj i Džek Soliven. To su nova imena. U srpskim medijima i malo učmaloj analitičarskoj zajednici se suviše pojavljuju neka druga imena koja donose ocene i procene šta će Bajdenova administracija raditi, koje ja mislim da nisu tačne. Mislim da su to više njihove želje ili njihove sugestije administraciji šta bi trebalo da se uradi, nego što su realnost. Ovo su nove generacije uticajnih političara koji nisu bili samo analitičari i bili su na visokim funkcijama. Mišel je bila pomoćnik državnog sekretara za odbranu. Džek Soliven je bio u kampanji Hilari Klinton, bio je šef izbornog štaba jednim delom, i da je ona pobedila bio bi verovatno savetnik za nacionalnu bezbednost. A gospođa Flonroj će verovatno u novoj administraciji biti na visokoj funkciji u Ministarstvu odbrane. Mislim da ne možemo davati procene šta će  Bajdenova administracija raditi prema regionu, dok to ne vidimo. Izjave gospodina Karpentera su kolekcija opštih mesta, što smo slušali od 2000. godine naovamo i tu nema  nešto mnogo razlike.

Čini mi se da se u Srbiji često previđa okolnost da će sastav novog Kongresa SAD i Senata reflektovati na Srbiju. Međutim, to će više zavisiti od Srbije nego od toga ko će da bude novi predsednik SAD. Bukvalno tako. Mislim da postoji veliki prostor koji je otvoren u poslednjih nekoliko godina za proširenje saradnje. Taj prostor je otvoren čini mi se na  osnovu dobro artikulisanih očekivanja Beograda, vrlo skromnih, u vezi s Kosovom. Beogad je počeo, kasno, ali je počeo, da bude mnogo prisutniji u Vašingtonu. Postoji još mnogo prostora. Kosovski zvaničnici, kosovski tinktenkeri, kosovska dijaspora, ljudi u tink tenk svetu u Vašingtonu su u mnogo većim kontaktima nego što je Srbija. Pogledajte, kad je ambasadorka Vljora Čitaku odlazila iz Vašingtona cela analitčarska politička zajednica se opraštala od nje. Tako da tu postoji prostor i mnogo više zavisi od Srbije.

Imajući u vidu da su KBS  ušle u neustavnu proceduru transformacije, da je NATO bio protiv toga, ali očito da Amerikanci nisu i da oni KBS drže pod kontrolom, čini mi se da jačanje odbrambene saradnje Srbije sa Amerikom, možda je trenutno najvažnija stvar u interesu bezbednosti Srba na  Kosovu.

Šta će u najvećoj meri uticati na ishod izbora u SAD? Ko ima više šanse za pobedu?

Neupitno je da su mladi već nekoliko godina najveća grupa birača. Takođe, sve veća grupa birača su hispano Amerikanci u SAD. Uskoro će manjine postati većina u tom smislu u Americi, a imamo dva kandidata i oba su stariji ljudi. Njihove politike i životni stilovi ne reflektuju potpuno sadašnju Ameriku.

Sad imamo jedan novi momenat. Jedan od najčuvenijih novinara koji je dobio i Pulicerovu nagradu Gren Grinvald, koji je otkrio razmere ratnih zločina Amerike u Iraku, je dao ostavku u vrlo popularnom novom mediju koji se zove Intersept, koji je on i osnovao, zato što nisu hteli da mu objave tekst u kome on kaže da bi trebalo da se razmotri mogućnost da informacije o kompjuteru Bajdenovog sina, i da to i nije možda ruska dezinformacija. U američkim medijima u poslednjih nekoliko godina se primećuje da ako ste prokritični prema Bajdenu, a pogotovu ako imate i dodatne informacije o njegovim aferama, da to uopšte ne prolazi. U Srbiji je potpuno suprotna slika. Ako se pozitivno izrazite o nečemu što vlada radi onda više ne možete da idete u srpske tzv. liberalne medije. Ali to su oromni faktori koji jako utiču.

U poslednjim danima otvaraju se razne afere. Od toga koliko će birača čuti za njih dosta toga zavisi. CNN se pravi lud s jedne strane, Foks sa druge. Čak i online portali koji su otišli iz mejnstrim medija upravo zbog tih problema, su sada postali opredeljeni, tako da je vrlo čudna i polarizovana situacija i zaista je teško predviđati ishod izbora.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading