Hrvatski poslanici napisali rezoluciju o Vukovaru - uskoro ide na glasanje, evo šta se traži od nove srpske vlasti i šta u njoj piše!

Vesti

22.11.2026

09:42

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Evo šta predlagači rezolucije ističu.

Hrvatski poslanici napisali rezoluciju o Vukovaru - uskoro ide na glasanje, evo šta se traži od nove srpske vlasti i šta u njoj piše!

Foto: Tanjug/AP Photo/Pascal Bastien, Shutterstock/Khvost

Evropski parlament naredne nedelje raspravljaće i glasati o posebnoj rezoluciji povodom 35. godišnjice pada i razaranja Vukovara, a dokument koji su predložili hrvatski evroposlanici sadrži niz zahteva upućenih Srbiji.

Među najvažnijim zahtevima su otvaranje relevantnih ratnih arhiva, objavljivanje svih dostupnih informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica, efikasnija saradnja u potrazi za nestalima i usvajanje zakona o nestalim licima.

Nacrt su zajednički predložili hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu Karlo Resler, Tonino Picula, Stiven Nikola Bartulica i Gordan Bosanac, koji dolaze iz različitih političkih grupacija.

Šta se konkretno traži od Srbije?

U predlogu rezolucije od zvaničnog Beograda traži se da omogući pristup relevantnim ratnim arhivima i objavi sve informacije kojima raspolaže o mestima na kojima se nalaze pojedinačne i masovne grobnice.

Posebno se insistira na saradnji nadležnih institucija kako bi se utvrdila sudbina osoba koje se i dalje vode kao nestale, pronašli i identifikovali posmrtni ostaci i omogućilo njihovo dostojanstveno vraćanje porodicama.

Jedan od zahteva odnosi se i na usvajanje dugo najavljivanog zakona o nestalim licima, za koji se u dokumentu navodi da bi trebalo da bude donet na inkluzivan i transparentan način.

Od Srbije se, takođe, očekuje da nastavi borbu protiv nekažnjivosti za ratne zločine i unapredi saradnju sa institucijama koje se bave procesuiranjem odgovornih.

U rezoluciji se pominju i Ratko Mladić i događaji u Beogradu

Posebnu pažnju privlači deo nacrta u kojem se osuđuju svi oblici negiranja, umanjivanja ili veličanja ratnih zločina, uključujući javno slavljenje i rehabilitaciju osoba pravosnažno osuđenih za takva dela.

U tekstu se posebno pominju javne počasti ukazane Ratku Mladiću tokom njegove sahrane u Beogradu 7. septembra 2026. godine. Predlagači ocenjuju da takve pojave podrivaju pomirenje, vređaju žrtve i dovode u pitanje poštovanje činjenica utvrđenih pred međunarodnim sudovima.

U dokumentu se naglašava da je suočavanje sa ratnim nasleđem važno za izgradnju poverenja i pomirenje u regionu.

Više od 1.700 slučajeva nestalih iz rata i dalje nije rešeno

U nacrtu se navodi da je 1.725 slučajeva nestalih iz vremena rata u Hrvatskoj ostalo nerešeno više od tri decenije nakon završetka sukoba.

Od tog broja, za 1.341 osobu sudbina je i dalje nepoznata, dok je za 384 osobe potvrđeno da su preminule, ali njihova mesta sahrane još nisu pronađena.

Predlagači rezolucije ističu da porodice nestalih imaju pravo da saznaju šta se dogodilo njihovim najbližima, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

U dokumentu se pominju i lokacije na kojima su, prema navodima nacrta, prebacivani zarobljenici, među kojima su Stajićevo, Begejci, Niš, Beograd, Novi Sad i Sremska Mitrovica, kao i lokacija Veleprometa u Vukovaru.

Kada će Evropski parlament raspravljati i glasati?

Rasprava o rezoluciji o Vukovaru zakazana je za ponedeljak, 23. novembar, tokom plenarne sednice Evropskog parlamenta, dok je glasanje predviđeno za četvrtak, 26. novembar 2026. godine.

Predlog nosi naziv „Rezolucija Evropskog parlamenta o 35. godišnjici pada i razaranja Vukovara“. U njemu se podseća na opsadu grada 1991. godine, razaranja i zločine počinjene tokom i nakon pada Vukovara.

Važno je naglasiti da je u ovom trenutku reč o nacrtu rezolucije, a ne o usvojenom dokumentu. Konačan tekst i njegov politički značaj zavisiće od glasanja u Evropskom parlamentu.

Evropski parlament naredne nedelje raspravljaće i glasati o posebnoj rezoluciji povodom 35. godišnjice pada i razaranja Vukovara, a dokument koji su predložili hrvatski evroposlanici sadrži niz zahteva upućenih Srbiji.

Među najvažnijim zahtevima su otvaranje relevantnih ratnih arhiva, objavljivanje svih dostupnih informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica, efikasnija saradnja u potrazi za nestalima i usvajanje zakona o nestalim licima.

Nacrt su zajednički predložili hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu Karlo Resler, Tonino Picula, Stiven Nikola Bartulica i Gordan Bosanac, koji dolaze iz različitih političkih grupacija.

Šta se konkretno traži od Srbije?

U predlogu rezolucije od zvaničnog Beograda traži se da omogući pristup relevantnim ratnim arhivima i objavi sve informacije kojima raspolaže o mestima na kojima se nalaze pojedinačne i masovne grobnice.

Posebno se insistira na saradnji nadležnih institucija kako bi se utvrdila sudbina osoba koje se i dalje vode kao nestale, pronašli i identifikovali posmrtni ostaci i omogućilo njihovo dostojanstveno vraćanje porodicama.

Jedan od zahteva odnosi se i na usvajanje dugo najavljivanog zakona o nestalim licima, za koji se u dokumentu navodi da bi trebalo da bude donet na inkluzivan i transparentan način.

Od Srbije se, takođe, očekuje da nastavi borbu protiv nekažnjivosti za ratne zločine i unapredi saradnju sa institucijama koje se bave procesuiranjem odgovornih.

U rezoluciji se pominju i Ratko Mladić i događaji u Beogradu

Posebnu pažnju privlači deo nacrta u kojem se osuđuju svi oblici negiranja, umanjivanja ili veličanja ratnih zločina, uključujući javno slavljenje i rehabilitaciju osoba pravosnažno osuđenih za takva dela.

U tekstu se posebno pominju javne počasti ukazane Ratku Mladiću tokom njegove sahrane u Beogradu 7. septembra 2026. godine. Predlagači ocenjuju da takve pojave podrivaju pomirenje, vređaju žrtve i dovode u pitanje poštovanje činjenica utvrđenih pred međunarodnim sudovima.

U dokumentu se naglašava da je suočavanje sa ratnim nasleđem važno za izgradnju poverenja i pomirenje u regionu.

Više od 1.700 slučajeva nestalih iz rata i dalje nije rešeno

U nacrtu se navodi da je 1.725 slučajeva nestalih iz vremena rata u Hrvatskoj ostalo nerešeno više od tri decenije nakon završetka sukoba.

Od tog broja, za 1.341 osobu sudbina je i dalje nepoznata, dok je za 384 osobe potvrđeno da su preminule, ali njihova mesta sahrane još nisu pronađena.

Predlagači rezolucije ističu da porodice nestalih imaju pravo da saznaju šta se dogodilo njihovim najbližima, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

U dokumentu se pominju i lokacije na kojima su, prema navodima nacrta, prebacivani zarobljenici, među kojima su Stajićevo, Begejci, Niš, Beograd, Novi Sad i Sremska Mitrovica, kao i lokacija Veleprometa u Vukovaru.

 

Kada će Evropski parlament raspravljati i glasati?

Rasprava o rezoluciji o Vukovaru zakazana je za ponedeljak, 23. novembar, tokom plenarne sednice Evropskog parlamenta, dok je glasanje predviđeno za četvrtak, 26. novembar 2026. godine.

Predlog nosi naziv „Rezolucija Evropskog parlamenta o 35. godišnjici pada i razaranja Vukovara“. U njemu se podseća na opsadu grada 1991. godine, razaranja i zločine počinjene tokom i nakon pada Vukovara.

Važno je naglasiti da je u ovom trenutku reč o nacrtu rezolucije, a ne o usvojenom dokumentu. Konačan tekst i njegov politički značaj zavisiće od glasanja u Evropskom parlamentu.

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Komentari (0)

Loading

Najčitanije vesti iz rubrike

Najnovije vesti iz rubrike