Do kada poslanici moraju da prijave imovinu i prihode? Evo šta sve Agencija proverava, a šta, ipak, ostaje skriveno

Vesti

21.11.2026

21:39

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Prema zakonu, izveštaj se podnosi u roku od 30 dana od izbora, postavljenja ili imenovanja.

Do kada poslanici moraju da prijave imovinu i prihode? Evo šta sve Agencija proverava, a šta, ipak, ostaje skriveno

Foto: M.M./Antonio Ahel/ATAImages, Tanjug/Oliver Bunić

Novi saziv Narodne skupštine Srbije, koji čini 250 poslanika, ima obavezu da Agenciji za sprečavanje korupcije prijavi imovinu i prihode, a ta dužnost odnosi se na sve narodne poslanike, bez obzira na stranačku pripadnost ili listu sa koje su izabrani. Kako piše NIN, prijavljivanje ne podrazumeva samo stanove, kuće i automobile, već obuhvata širok spektar imovine, prihoda i finansijskih obaveza.

Javni funkcioneri dužni su da Agenciji dostave podatke o zaradama, nekretninama, bankovnim računima i depozitima, vozilima, poslovnim udelima, akcijama, dugovanjima, potraživanjima, ali i drugoj imovini. Obaveza se odnosi i na imovinu i prihode supružnika ili vanbračnih partnera, kao i maloletne dece koja žive u istom porodičnom domaćinstvu.

Prema zakonu, izveštaj se podnosi u roku od 30 dana od izbora, postavljenja ili imenovanja. S obzirom na to da je novim poslanicima mandat potvrđen 17. novembra, rok za dostavljanje izveštaja ističe 17. decembra. Izuzetak su funkcioneri koji su ponovo izabrani na istu funkciju i kod kojih nije bilo promena u ranije prijavljenim podacima. Oni ne moraju da podnose novi izveštaj, ali o tome moraju da obaveste Agenciju u predviđenom roku.

Šta sve poslanici moraju da prijave?

Spisak podataka koje funkcioneri dostavljaju Agenciji znatno je širi od onoga što građani mogu da vide u javnom registru. Pored prihoda iz budžeta i drugih javnih izvora, prijavljuju se i zarade ostvarene obavljanjem drugih poslova, uključujući naučni, nastavni, kulturni, umetnički i sportski rad, kao i prihodi od autorskih prava i intelektualne svojine.

Obaveza se odnosi i na vlasništvo ili zakup nepokretnosti, registrovanih vozila i drugih pokretnih stvari. Funkcioneri moraju da prijave bankovne račune i depozite, uključujući podatke o bankama, vrstama i brojevima računa, kao i iznosima novca na njima.

Na spisku su i dugovanja i potraživanja, akcije, vlasnički udeli u privrednim društvima i finansijski instrumenti. Prijavljuje se i gotovina, dragocenosti i druga pokretna imovina čija vrednost prelazi 5.000 evra u dinarskoj protivvrednosti, dok se digitalna imovina, odnosno kriptovalute, prijavljuje bez obzira na vrednost. Pravila važe i za imovinu koja se nalazi u inostranstvu.

Šta građani mogu da vide u imovinskim kartama?

Iako Agencija raspolaže detaljnim podacima o imovini i prihodima funkcionera, javnosti nije dostupan celokupan sadržaj njihovih izveštaja.

U javnom registru mogu se pronaći ime i prezime funkcionera, funkcija koju obavlja, kao i izvor i visina neto prihoda iz budžeta i drugih javnih izvora. Dostupni su i podaci o vlasništvu ili zakupu nekretnina, ali bez njihovih adresa.

Građani mogu da vide da li funkcioner poseduje automobil ili drugo prevozno sredstvo, ali ne i registarske oznake. Kada je reč o bankovnim depozitima, javno je dostupna informacija o njihovom postojanju, ali ne i naziv banke, broj računa ili iznos novca.

Objavljuju se i određeni podaci o akcijama, vlasničkim udelima u pravnim licima i preduzetničkoj delatnosti. Sa druge strane, detalji o novcu na računima, dugovanjima, potraživanjima i imovini članova porodice ne objavljuju se u javnom registru.

Kako se proverava imovina funkcionera?

Agencija za sprečavanje korupcije ne prikuplja samo izveštaje već je zadužena i za kontrolu njihove tačnosti, potpunosti i blagovremenosti. Provere se sprovode na osnovu godišnjeg plana koji donosi direktor Agencije, a prilikom njegovog sastavljanja uzimaju se u obzir kategorija funkcionera, visina primanja i iznos budžetskih sredstava kojima raspolaže institucija u kojoj obavlja funkciju.

Ukoliko postoji sumnja da su podaci nepotpuni ili netačni, Agencija može da pokrene i vanrednu proveru. Tom prilikom utvrđuje se da li prijavljena imovina odgovara stvarnom stanju, kao i da li postoji nesrazmera između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda.

U slučaju utvrđene nesaglasnosti, funkcioner ima 15 dana da objasni poreklo razlike. Ako postoji sumnja da prikriva stvarnu vrednost imovine ili prihoda, Agencija može da zatraži informacije i od povezanih lica, u skladu sa zakonom.

Kakve kazne prete poslanicima?

Zakon predviđa novčane kazne za funkcionere koji ne prijave imovinu u propisanom roku, kao i za one koji dostave netačne ili nepotpune podatke. Za takve prekršaje predviđena je kazna od 100.000 do 150.000 dinara.

Međutim, u slučajevima kada funkcioner namerno izostavi podatke ili dostavi lažne informacije kako bi prikrio svoje imovinsko stanje, može biti reč i o krivičnom delu. Za takvo postupanje propisana je kazna zatvora od šest meseci do pet godina.

Važno je, međutim, razlikovati prekršajnu od krivične odgovornosti, jer samo kašnjenje u podnošenju izveštaja ne znači automatski da je počinjeno krivično delo. Za to je neophodno utvrditi i nameru prikrivanja imovine ili prihoda.

Obaveza prijavljivanja ne završava se podnošenjem prvog izveštaja. Poslanici su dužni da prijave i značajnije promene u imovini i prihodima tokom mandata, ukoliko one prelaze zakonom utvrđeni prag ili menjaju strukturu ranije prijavljene imovine.

Izveštavanje je predviđeno i nakon prestanka javne funkcije, pod uslovima i u rokovima koje određuje zakon. To znači da će imovinsko stanje poslanika novog saziva moći da bude predmet kontrole tokom njihovog mandata, dok će građani u javnom registru imati uvid samo u podatke čije je objavljivanje zakonom predviđeno.

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Komentari (0)

Loading

Najčitanije vesti iz rubrike

Najnovije vesti iz rubrike