Šta se promenilo nakon evropskih izbora, a šta očekuje Srbiju?

Autor: Darko Obradović

Vesti

10.06.2024

20:20

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Đorđa Meloni je najbolji primer anti-kineskog aktivizma sa desnih pozicija kao posledice nejednakog tretmana.

Šta se promenilo nakon evropskih izbora, a šta očekuje Srbiju?

Foto: youtube.com/printscreen

evropska komisija

Završeni izbori za evropski parlament pokazali su nekoliko tendencija. Prva, birači na drugim najvećim demokratskim izborima, posle onih u Indiji, su odabrali politički kontinuitet.

Druga, birači traže ekonomsku i društvenu bezbednost i predvidljivost politika. Odlazeća EU Komisija završava svoj mandat koji je započeo pandemijom korone, a završio se ruskom agresijom na Ukrajinu. Evropski izbori odražavaju dominaciju političke grupacije pod nazivom Evropska narodna partija odnosno desnog centra.

Sva je prilika da će nova evropska većina biti sačinjena od Evropske narodne partije, Socijalista i Demokrata i Obnova Evrope, ostaje da se odluči da li će Zeleni pristupiti vladajućem bloku. Zeleni su za sada najveći gubitnici jer su percipirani kao „trošadžije“ koje spominju periferne stvari dok „kuća gori“.

Desničari koji beleže rast, ali ne i suštinski porast da mogu bitnije menjati ključne politike kao što su bezbednost, spoljna politika i industrijska politika nalaze se u minimum dve koncepcijske kolone. Obe kolone zajedničku imaju anti-migrantsku politiku sa primesama demagogije. Upravo u tome se nalazi odgovor zašto je Nacionalno okupljanje Le Penove trijumfovalo sa 30% jer je najlakše objasniti vezu između migrantske politike i migrantskog zakonodavstva. Inače ovo je treći put za redom da Marin Le Pen odnosi pobedu u Francuskoj za Evropski parlament. Slična stvar je sa trijumfalnom potvrdom italijanske premijerke Đorđe Meloni. AfD (Alternativa za Nemačku) je druga po snazi partija Nemačke ali bez koalicionog potencijala. Razlika između Braće Italije Đorđe Meloni i AfD je u odnosu prema Rusiji, Kini, pomoći Ukrajini i proširenju EU.

Evropa ima evroatlantsku desnicu i pro-rusku desnicu. AfD je izbačena iz šire političke grupacije Identitet i Demokratija, a smeši im i formalna zabrana i sudski postupci za špijunažu. Na trećoj strani ni Marin Le Pen se više ne zalaže za stopiranje isporuke pomoći Ukrajini. Jedini gubitnik je zelena agenda onako kako je definišu Zeleni. Evropa se bez sumnje ponovo reindustrijalizuje u oblasti vojne industrije, rudarstva, energetike vodeći se principima otvorenog tržišta uz održivo očuvanje životne sredine.

Nakon ovih izbora Evropa ostaje na snažnom evro-atlantksom kursu bez nagoveštaja popuštanja u odnosu na Rusiju. Fokus nove evropske komisije biće još snažnije jačanje industrijskih kapaciteta odbrambenog sektora, širenje globalnog partnerstva sa prijateljskim lancima snabdevanja i još snažnije uspostavljanje američko-evropskih veza putem NATO-a.

Putinove ideje da će građani Evrope radikalno promeniti svoja opredeljenja svele su se na loše uložen novac u dezinformacije i hibridne aktivnosti. Ovakav rezultat glasanja je dokaz da su evropski građani uspešno zaštićeni od ruskih dezinformacija koje figuriraju samo na društvenim marginama. Osim par špijunskih skandala izbori su protekli relativno mirno. Evropski parlament kao debatni klub sa ograničenim nadležnostima sve više postaje poprište interesa Kine. Pored korporativne špijunaže zabeležene su i akcije u vidu operacija uticaja na evroparlamentarce.

Politika prema nelojalnoj konkurenciji iz Kine će ostati nepromenjena i sada će biti još oštrija. Kina za Evropu predstavlja strateškog rivala, partnera i izazov.  Nemačka je prva koja planira zabranu kineske 5G mreže dok ostale države diskreno odbijaju da kineska oprema bude deo njihove kritične infrastrukture.Značajno je što  privatne korporacije ne žele da budu ugrožene i od svojih vlada zahtevaju ove zabrane.  

Djordja Meloni je najbolji primer anti-kineskog aktivizma sa desnih pozicija kao posledice nejednakog tretmana. Sa jedne strane Kina koristi evropsko slobodno tržište dok istovremeno ograničava pristup svom tržištu. Zeleni koji su u velikoj meri kočili rudarske i energetske aktivnosti danas se smatraju najodgovornijima za smanjenu autonomnost Evrope. Harangiranje na nuklearnu energiju i rudarstvo Evropu je dovelo u nepovoljan i zavistan položaj. Na kraju je ipak došlo do kompromisa na relaciji sa Zelenima i Evropa je usvojila najviše moguće ekološke standrde koji su postali deo globalnog zakonodavstva jer ih moraju primeniti svi koji žele da posluju na evropskom tržištu.

Republika

Foto: FOTO TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ/ bs

 

 

U pogledu Srbije za nas je dobro da nisu preovladale opcije koje se zalažu za stopiranje proširenja i smanjenje finansijske podrške državama kandidatima. Tkz. sebične strukture su profitirale na demagogiji ali politiku neće kreirati. Nova-odlazeća većina je odobrila pomoć Srbiji u vidu novog Plana rasta za Zapadni Balkan od čega je Srbiji namenjeno 2,2 milijarde eura. EU kao najveći donator i investitor je potrebna Srbiji kao aktivni činioc jer bi povlačenje EU negativno uticalo na perspektivu celog regiona. Ni jedan drugi globalni igrač nema toliko pozitivnih efekata na standard građana Srbije kao što to ima EU. Iz tog razloga naši odnosi će se odigravati unutar vrlo predvidljive putanje. Započeti poslovi se bez zastoja mogu nastaviti.

Sa pozicije Srbije i dalje je otvoreno pitanje rudnika litijuma koje je od goreće važnosti za Evropu ali i za srpsku ekonomiju. Srbija ima nagoveštaje da može svoje projekte iz oblasti strateških sirovina uključiti u status od evropskog strateškog značaja čime bi dobila nova finansijska sredstva. Izbor Ursule Von Der Lajen za predsednicu Evropske komisije je vrlo izvestan ali za nas je najvažniji izbor komesara za proširenje i komesara za zajedničku bezbednosnu i spoljnu politiku. Na pomolu je i novi izaslanik za normalizaciju odnosa na relaciji Beograd-Priština. Ono što je važno tiče se toga da će nacionalne države članice imati prvu i poslednju reč po pitanju proširenja i ekonomsko-političkih mera. Upravo zbog toga treba intenzivirati diplomatske aktivnosti širom kontinenta pa i u Evropskom parlamentu. Nije daleko od istine da će ovaj saziv parlamenta i evropske komisiji biti onaj koji će Srbiju dočekati kao 28. članicu.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

BONUS VIDEO

Komentari (0)

Loading