SUMNJIVO POSLOVANJE ŠOLAKOVE "JUNAJTED GRUPE"! Srpski tajkun kupio firmu pod sankcijama SAD od bugarskog tajkuna!

Autor:

Vesti

06.07.2022

10:31

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Tajkun Dragan Šolak predstavlja se kao osoba prozapadnog opredeljenja, ali, paradoksalno, posluje i sa osobama sa crne liste Vlade Sjedinjenih Američkih država.

SUMNJIVO POSLOVANJE ŠOLAKOVE "JUNAJTED GRUPE"! Srpski tajkun kupio firmu pod sankcijama SAD od bugarskog tajkuna!

Foto: Promo/United Grupa

Naime, Šolakova "Junajted grupa" kupila je bugarsku "Nova brodkasting grupu" od tajkuna Delijana Pevskog, kome je SAD uveo sankcije zbog korupcije po Zakonu Magnitski.

Takođe, Pevskom su sankcije uvedene, jer je bio fiktivni vlasnik medijske grupacije čiji su stvarni vlasnici Rusi koji se pod sankcijama nalaze još od ruske aneksije Krima.

Još zanimljivije, Pevski je 2019. godine "Novu BG" akvizirao po ceni od 185 miliona evra od prethodnog vlasnika "NJu bulgarijan medija grupe". Za nepunih godinu i po dana Pevski je uspeo da napravi pravo malo poslovno čudo. U firmi nije bilo značajnijih promena, a reputacija joj je bila ugrožena zbog šuškanja o američkim sankcijama, pa bi logično bilo da joj cena pada.

Međutim, Šolakova "Junajted grupa" ispostavila se kao kupac iz snova, jer je kupila firmu za neverovatnih 209,6 miliona evra. 

Kakvu je šansu vlasnik SBB u Srbiji u ovom poslu video teško je reći? Ipak, ostaje upadljivo da je firma kojoj je pretio potpuni kolaps - spasena. Njen vlasnik ne bi pod sankcijama mogao da obavlja ni osnovne bankarske poslove, ali je i pod pritiskom uspeo da zaradi. Pretpostavlja se da je Šolak uspeo da objasni ovu poslovnu odluku vlasnicima "Junajted grupe".

Foto: Promo Public

Dragan Šolak

Takođe, nije korupcija jedino sporno kod Šolakovog partnera. Kao su ranije pislai "Reporteri bez granica", upravo je Pevski spona između bugarskih oligarha i političara. 

Kada je Pevski kupio "Novu BG", tamošnji mediji su to ocenili kao akvizicija quid-pro-quo ili usluga za uslugu, jer su njeni programi lane stavljeni na raspolaganje za promociju bivšeg bugarskog premijera Bojka Borisova i njegovoj partiji. "Nova BG" podržavala je reizbor Borisova i pratila je njegovu kampanju, a gotovo u isto vreme je izbila afera oko bugarskih oligarha Kirila i Georgija Domuščijeva. Bugarski tajkun Vasil Božkov je tada tvrdio da je ova firma sredstvo za iznudu.

Pevski je u javnost izbio još 2001. sa samo 21 godinom kao najmlađi član vlade kralja Simeona Drugog iz 2001. Član je partije DPS, kojom rukovodi bugarsko-turski bogataš Ahmet Dogan. Već 2005. godine bio je pomoćnik ministra za hitne situacije. Paralelno je pravio svoju medijsku imperiju da bi 2013. godine postao šef države bezbednosti.

Bugarski tajkun se još 2016. godine dovodio u vezu sa ofšor kompanijom koja je vlasnik najvećeg proizvođača i trgovca duvanom "Bulgartabak", objavljivao je radio "Slobodna Evropa".

Ovu firmu su Turci optuživali da je najveći švercer duvana u njihovoj državi. Čak su firmu optuživali da podržava Kurdsku radničku partiju (PKK), koja je na evropskoj listi terorističkih organizacija...

Foto: youtube.com/N1

Dragan Šolak

Ovo je samo deo iz biografije Šolakovog biznis partnera, koji je sada pod sankcijama SAD i koji užurbano prodaje svoju imovinu. Ipak, ostaje otvoreno pitanje zašto je "Junajted grupa" sa dugom od 4,75 milijarde evra sebi dozvolila luksuz da preplati njegovu firmu? 

Magnitski zakon nazvan po revizoru iz Rusije

Magnitsko zakonodavstvo nazvano je po ruskom državljaninu Sergeju Magnitskom, koji je bio revizor u jednoj konsultantskoj firmi u Moskvi. NJegovo hapšenje 2008. i smrt nakon 11 meseci u policijskom pritvoru izazvali su reakciju međunarodne javnosti i pokrenuli istrage o korupciji, krađi i teškim povredama ljudskih prava u Rusiji. Sam Magnitski otkrio je da je došlo do enormne pljačke državne imovine koju su posredno omogućili ili neposredno izvršili državni funkcioneri Ruske Federacije.

Vest o hapšenju, načinu postupanja prema Magnitskom, a posebno vest o njegovoj smrti u zatvoru, izazvale su oštru osudu međunarodne zajednice i globalnu reakciju. SAD međutim, bile su prva zemlja koja je uvela ciljane sankcije licima za koje je postojala osnovana sumnja da su odgovorna za smrt Magnitskog na osnovu zakona koji je 2012. usvojio američki Kongres, prenose Novosti.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

BONUS VIDEO:

Komentari (0)

Loading