PRKOSI SMRTI, DIŽE SE KAO FENIKS IZ PEPELA: Šta označava Natalijina ramonda - simbol večnog života srpskog naroda

Vesti

11.11.2025

08:19

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Specifičan amblem koji se nosi na reveru u nedelji uoči Dana primirja sastoji se od dve zelene trake koje asociraju na lentu slavne albanske spomenice i jednog ljubičastog cveta sa pet latica.

PRKOSI SMRTI, DIŽE SE KAO FENIKS IZ PEPELA: Šta označava Natalijina ramonda - simbol večnog života srpskog naroda

Foto: Wikipedia Scewing

U Srbiji se danas 11. novembra, Dan primirja u Prvom svetskom ratu, obeležava od 2012. godine, a simbol ovog državnog praznika je bedž koji predstavlja kombinaciju Ordena albanske spomenice i Natalijine ramonde (Ramonda nathalie) koji nosi ime po kraljici Nataliji Obrenović.

Biljka koja prkosi smrti

Natalijina ramonda, poznata i kao „cvet feniks“, ima jedinstvenu sposobnost da oživi čak i nakon što se potpuno osuši. Kada izgubi vlagu, njeni listovi se skupljaju i biljka ulazi u stanje mirovanja, gotovo bez znakova života. Međutim, prva kap kiše dovoljna je da je ponovo probudi – da oživi i procveta ljubičastim cvetovima.

Republika

Foto: wikimedia.org/Francine Riez

 

Zbog ove osobine, botaničari je svrstavaju u takozvane „biljke vaskrsenja“ (resurrection plants), koje su sposobne da prežive ekstremne suše. Ova retka pojava čini je simbolom večnog života i postojanosti.

Simbol srpske istorije

Natalijina ramonda nije samo botaničko čudo, već i nacionalni simbol Srbije. Ime je dobila po kraljici Nataliji Obrenović, a od 2012. godine cvet se koristi kao simbol Dana primirja u Prvom svetskom ratu, koji se obeležava 11. novembra.

Kao deo spomen-značke, Natalijina ramonda nosi i motiv Solunskog fronta – u znak sećanja na srpske vojnike koji su, poput ovog cveta, vaskrsli iz pepela posle Golgote albanskih planina i slavodobitno se vratili u otadžbinu.

Zaštićena vrsta

Danas je Natalijina ramonda zakonom strogo zaštićena biljka u Srbiji i Severnoj Makedoniji. Nalazi se na listi ugroženih vrsta, a staništa u kojima raste deo su specijalnih rezervata prirode. Botaničari upozoravaju da su klimatske promene, erozija i neodgovorno branje najveće pretnje njenom opstanku. 

Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić

 

Kao što ovaj mali cvet oživljava posle suše, tako i narod koji ga je uzeo za svoj simbol pronalazi snagu da se podigne posle svakog pada.

Srbija i Beograd kao Natalijina ramonda

Podsetimo, Srbija je u tom ratu imala strahovite gubitke. Izgubljeno je više od 50 odsto muškog i oko 30 odsto ukupnog stanovništva (1.247.435 ljudi). Beograd, koji je dugo bio na prvoj liniji fronta, početkom Prvog svetskog rata imao je, po procenama, oko 90 hiljada stanovnika, a kraj rata dočekao je sa svega oko 10 hiljada. 

Beograd je bio poprište prve bitke u Velikom ratu i najviše je rušen i najžešće branjen grad u Evropi.

OVDE POGLEDAJTE ŠTA ĆE SVE DANAS RADITI, A ŠTA NE - skraćeno je radno vreme pojedinih objekata!

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading