NEZAVISNO KOSOVO JE OPASNOST, BOSNA JE VEŠTAČKA TVOREVINA: Kisindžer je ovako govorio o Balkanu, a evo šta je rekao o MILOŠEVIĆU

Autor:

Svet

30.11.2023

10:54

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Henri Kisindžer, bivši američki šef diplomatije koji je danas preminuo, ostavio je dubok pečat u svetu diplomatije tokom svoje impresivne karijere. Njegova analiza situacije na Zapadnom Balkanu, posebno u vezi sa Kosovom i Metohijom, odražava njegovu duboku analitičku sposobnost.

NEZAVISNO KOSOVO JE OPASNOST, BOSNA JE VEŠTAČKA TVOREVINA: Kisindžer je ovako govorio o Balkanu, a evo šta je rekao o MILOŠEVIĆU

Foto: www.profimedia.rs

Kisindžer je postavio izazov američkoj politici na Balkanu, sumnjajući u jasnu definiciju interesa SAD u tom regionu. Njegova tvrdnja da bi Evropljani trebalo da se bave događajima u svom dvorištu ukazuje na njegovu skepticizam prema američkom angažmanu na Balkanu.

Republika

Foto: Profimedija

 

 

Posebno je bio kritičan prema vojnoj operaciji na Kosovu tokom 1999. godine, dovodeći u pitanje američki pristup rešavanju sukoba. Njegova zabrinutost leži u nedostatku dobro promišljenih opcija i straha od destabilizacije regiona ako bi Kosovo postalo nezavisno ili autonomno.

Kisindžer, koji je bio američki državni sekretar u periodu od 1973. do 1977. godine, rekao je da "ne shvata šta Amerika pokušava da postigne na Balkanu".

"Postoji nešto veoma pogrešno o našoj vojnoj operaciji na Kosovu. Toliko pogrešno da morate da se zapitate kako je Vašington ubedio saveznike u ideju da stvara neki balkanski mirovni sporazum između dobro napružanih Srba i etničkih Albanaca, kad nijedna od strana to ne želi", rekao je Kisindžer.

On je dodao da "taj konflikt traje već 600 godina".

"Sada mi dolazimo i kažemo da imamo rešenja, a ako ne prihvatite naše rešenje, bombardovaćemo vas. Imam problem sa tim", rekao je Kisindžer 1999. godine.

Takođe je govorio da je politika američke administracije prema Kosovu pogrešna jer bi nezavisno ili autonomno Kosovo destabilizovalo region, pisao je ranije Vašington post.

"To je zato što kosovski Albanci nastoje da inkorporiraju susedne albanske manjine, uglavnom u Makedoniji, a možda i samu Albaniju", rekao je Kisindžer za vašingtonski list. On je dodao da to nije dobro promišljen potez, "nimalo".

"Plan administracije ne uključuje opcije - šta ako bombardovanje ne uspe, šta ako ne primora jugoslovenskog lidera Miloševića da prihvati mirovne uslove koje je već odbio mnogo puta", istakao je Kisindžer.

Kisindžer je takođe istakao da je Bosna i Hercegovina veštačka tvorevina, ali je podržao američku politiku u toj zemlji. Njegovo gledište da Slobodan Milošević nije globalna pretnja, ali da snosi odgovornost za brutalnosti u Bosni, ukazuje na njegovu nijansiranu percepciju lidera na Balkanu.

Njegova analiza Rambujea naglašava razumevanje srpskog otpora prema mirovnom sporazumu, videći ga kao uvertiru za nezavisnost Kosova. Kisindžer je ukazao na srpski otpor stranim trupama, povezujući ga s istorijskim sukobima.

U zaključku, Kisindžerov pogled na Balkan je bio duboko ukorenjen u njegovom razumevanju istorijskih konteksta i opreznog pristupa regionalnim pitanjima. 

Kada se radi o Bosni i Hercegovini, on je govorio da je to veštačka tvorevina i da Slobodan Milošević "nije Hitler, već balkanski nitkov".

"Ni Milošević, niti bilo koji lider sa Balkana nije u poziciji da bude globalna pretnja, kako ocenjuje predsednik Klinton", napomenuo je Kisindžer.

Kisindžer je podržao američku politiku u BiH.

"Milošević snosi glavnu odgovornost za brutalnosti u Bosni, snažno podržavam američko raspoređivanje tamo. Ali, za razliku od Bosne, rat na Kosovu je zbog teritorije koju Srbi smatraju nacionalnom svetinjom", istakao je bivši američki diplomata.

Republika

Foto: www.profimedia.rs

 

 

Kada je reč o Rambujeu, Kisndžer je ocenio da su Srbi odbacili mirovni sporazum jer su u tome videli uvertiru za nezavisnost Kosova.

"Srbi, takođe, vide prisustvo NATO trupa kao vrstu strane okupacije protiv koje se Srbija borila kroz istoriju, uključujući otomanska i austrougarska carstva, Hitlera i Staljina. Čak i ako ih bombardujete do kapitulacije, teško da možete da očekujete da će prihvatiti takav ishod", ocenio je Kisindžer te 1999. godine za "Njuzvik".

On je rekao da Bosna nikada nije postojala kao država i da je veštačka tvorevina.

"Mogli smo nešto da učinimo na početku rata, kada su Srbi optuživani da su masovno kršili ljudska prava. Sada se, međutim, ponašamo kao da silom pokušavamo da vratimo Srbe u nekakvu mitsku Bosnu, koja nije postojala nikada u istoriji. Ne postoji bosanski jezik, ne postoji bosanska kultura. Bosna je administrativna jedinica koja se sastoji od Hrvata, muslimana i Srba, a veštački je stvorena u bivšoj Jugoslaviji i glupavo priznata kao država od zapadnih sila", poručio je Kisindžer, prenosi RTRS.

BONUS VIDEO: 

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading