RUSIJA STEŽE OBRUČ I OKO OVE ZEMLJE, KOJA POKUŠAVA DA SE ODUPRE: Politikolog povukao paralelu sa Ukrajinom!

Autor:

Svet

27.11.2022

11:30

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Politikolog Dmitrij Drobincki ukazao na to da bi sledeći problem Kremlju mogao da bude taj što i tamo mogu da počnu nacistički procesi, kao što se desilo u Ukrajini.

RUSIJA STEŽE OBRUČ I OKO OVE ZEMLJE, KOJA POKUŠAVA DA SE ODUPRE: Politikolog povukao paralelu sa Ukrajinom!

Foto: Tanjug/AP, Shutterstock

Politikolog Dmitrij Drobnicki gostovao je u emisiji "Veče sa Vladimirom Solovjovom", koja nosi naziv po svom domaćinu koji je jedan od najpoznatijih ruskih propagandista.

Drobincki je tokom ove emisije rekao da bi trebalo obratiti pažnju na Kazahtstan, koji bi mogao da bude sledeće bure baruta.

- I tamo mogu da počnu nacistički procesi, kao u Ukrajini - naglasio je Drobincki. 

Zbog toga što je ovo izgovorio u emisiji Solovjeva, žestoke kritike Ministarstva unutrašnjih poslova stigle su upravo na adresu domaćina emisije, koji je samo potvrdio izjavu politikologa, rekavši da su rusko-kazahstanski odnosi možda zvanično korektni, ali da u stvarnosti Moskva sve jače steže, a Kazahstan pokušava da se oslobodi tog zagrljaja koji ga guši, prenosi Mondo.

Foto: twitter/screenshot

Vladimir Solovjov

Solovjov je dodao i da u Kazahstanu ima dosta Rusa, dodavši da je Drobnicki izneo svoju predpostavku i da ima pravo na slobodu govora.

Tim povodom oglasio se i Dmitrij Peskov, pres-sekretar Vladimira Putina, rekavši da ne bi trebalo obraćati pažnju na mišljenje određenog broja eksperata.

KAZAHSTAN NE PODRŽAVA RUSKU AGRESIJU NA UKRAJINU

Rusija je odavno u vlasništvu severa Kazahstana, a ove godine su problemi eskalirali jer kazahstanske vlasti ne podržavaju rusku agresiju na Ukrajinu, a usput pokušavaju da profitiraju od zapadnih sankcija Moskvi. Rusi ih, pak, svako malo upozoravaju da bi mogli zadesiti sudbinu Ukrajine, iako to sada ne deluje realno, piše Mondo.

Kazahstan je deveta po veličini zemlja na svetu i najveća zemlja bez izlaza na more, a bogata je naftom (više od tri odsto svetskih rezervi) i uranijumom (41 odsto svetske proizvodnje).

Kazahstan je 2014. godine u svoj Krivični zakon uveo član o "separatističkim aktivnostima“, koji predviđa zatvorske kazne do 15 godina, pa čak i izuzetno retku kaznu lišenja državljanstva, za svakoga ko je proglašen krivim za separatizam ili podrivanje teritorijalnog integriteta zemlje. Taj potez usledio je nakon što je Rusija nelegalno anektirala Krim od Ukrajine i podstakla separatizam u Donbasu. Tokajev je sredinom godine na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu u razgovoru sa Putinom odbacio mogućnost i osudio priznanje paradržavnih Luganska i Donjecka i nedvosmisleno odbio da bude "poligon za obuku ruskih zaobilaženje zapadnih sankcija“ jer i sam strahuje da bi se u tom slučaju mogao naći na udaru Zapada, prenosi Mondo.

Kazahstan se oslanja na ruske naftovode za izvoz nafte u Evropu, a u julu kada je Tokajev obećao Šarlu Mišelu povećanje obima kazahstanskih energenata za Evropu, Rusi su već sledećeg dana objavili tromesečno zatvaranje naftnog terminala u Novorosijsku zbog "ekoloških nedostataka“ i tako praktično blokirali čak dve trećine Kazahstanski izvoz nafte. Tada su neki poznati režimski jastrebovi ponovo počeli da pričaju o "diskriminaciji 3,5 miliona pripadnika ruske zajednice u Kazahstanu“, pa čak i o "istorijskoj Rusiji“ koja obuhvata severni deo te ogromne zemlje.

Tokajev je 5. januara raspustio vladu i proglasio vanredno stanje širom zemlje nakon što su se hiljade demonstranata sukobile sa policijom i upali u vladine zgrade, uklonivši usput njegovog prethodnika, 81-godišnjeg Nursultana Nazarbajeva sa mesta šefa Saveta bezbednosti. Da bi "smirile” situaciju, u Kazahstanu su počele operacije trupe Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB), vojnog saveza nekoliko bivših sovjetskih država. Državna novinska agencija RIA Novosti objavila je 6. januara da su vazdušno-desantne mirovne jedinice ušle u Kazahstan.

Oni ne nameravaju da odu odatle, što je ove srede u Jerevanu potvrdio Putin, koji je rekao da je "za vreme mirovne operacije u Kazahstanu stečeno veoma dragoceno praktično iskustvo, a Rusija, naravno, podržava važnu odluku o opremanju mirovnih snaga Organizacije. snage sa savremenim naoružanjem, vojnim i sa specijalnom opremom i specijalnim sredstvima“. Nedavno je Tokajev osvojio novi predsednički mandat (sa 81 odsto glasova, a OEBS sumnja u prebrojavanje glasačkih listića), a u svom inauguracionom govoru naveo je saradnju sa susednim zemljama – Rusijom, Kinom i zemljama Centralne Azije – kao jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta, piše Mondo.

Od 1991. kineske investicije u toj zemlji iznose 20 milijardi dolara, a Kazahstan je među pet vodećih zemalja po vrednosti investicija iz Kine. Pored toga, Kazahstan je važan član zajednice zemalja turskog govornog područja, a postoji i ideja o naftovodu po dnu Kaspijskog jezera prema Azerbejdžanu, koji bi se povezao sa tamošnjim naftovodima i turskim lukama. 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

BONUS VIDEO:

Komentari (0)

Loading