ZA GODINU DANA SVAKI TREĆI STANOVNIK ĆE BITI ALERGIČAN NA NEŠTO, TVRDI ALERGOLOG: Deca na udaru, uzrok naglog porasta je PORAŽAVAJUĆI

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Poslednjih decenija došlo je do velikog porasta broja dece koja pate od alergija. Ovo se posebno odnosi na alergiju na polene, objašnjava Zorica Plavšić pulmolog i alergolog.

ZA GODINU DANA SVAKI TREĆI STANOVNIK ĆE BITI ALERGIČAN NA NEŠTO, TVRDI ALERGOLOG: Deca na udaru, uzrok naglog porasta je PORAŽAVAJUĆI

Foto: youtube.com/ Život i zdravlje

Ova zima bila je mnogo je toplija od svih drugih, dok je već u prvim danima marta počelo cvetanje nekih biljaka. Nagle promene temperature utiču kako na zdrave tako i na one koji se bore sa alergijama. Temperature do 20 stepeni učinile su da neke biljke procvetaju.

Dr sc. med. Zorica Plavšić, pulmolog i alergolog kaže za Republiku da su za ovo doba godine karakteristične alergije na polen.

- Da bi se kod neke osobe ispoljili simptomi alegije, u vazduhu, u hrani, piću mora da postoji nešto što organizam te osobe prepoznaje kao nešto strano, ali reaguje burno. To znači da neće svaka osoba tako reagovati reagovaće samo one koji imaju predispoziciju za nastanak alergije, a to podrazumeva da u organizmu te osobe postoji povećan broj jedne vrste belih krvnih zrnaca tzv. eozinofila, i povećana koncentracija imunoglobulina (belančevina) koje su odgovorne za pojavu simptoma alergije, IgE imunoglobulini. U ovo doba godine najčešće govorimo o alergiji na polene drveća. Poleni su veoma sitne "čestice" nevidljive golim okom samo pod mikroskopom. Prvo kreće sezona polena drveća, (od februara do sredine aprila) zatim poleni trava (od kraja marta do sredine leta) i od sredine jula do kraja sezone cvetanja, poleni korovskih biljaka. Nešto više temperature za ovo doba godine uslovile su pojavu polena drveća ranije nego uobičajeno. Blagi vetar olakšava rasejavanje polena - rekla je doktorka u intervjuu.

- Agencija za zaštitu životne sredine ( www.sepa.gov.rs ) na dva mesta u Beogradu i u još oko 30 gradova širom Srbije ima merne stanice u kojima se svakodnevno detektuje i meri vrsta i koncentracija polena u vazduhu. Prema podacima za prošlu nedelju u vazduhu iznad Beograda bila je vrlo visoka koncentracija polena tise i čempresa, a umerena bresta, jasena i leske. Obzirom da se očekuje promena vremena, pad temperature i kiša, koncentracija svih polena će biti vrlo niska. To je dobra vest za sve koji su alergični na polene drveća.

Takođe, alergolog objašnjava da postoji način da se alergija uspešno spreči vakcinom, odnosno kapima.

- Da, alergija može uspešno da se spreči samo korišćenjem alergijskih "vakcina". "Vakcine" su u vidu kapi koje se stavljaju pod jezik ili u vidu tableta koje se piju. Jedino primenom ovih "vakcina" može da se izmeni reagovanje organizma na alergen polena. Sada je kasno za započinjanje sa vakcinama. Sa vakcinama se počinje kada prestane sezona cvetanja, sredinom oktobra, i traje narednih pet godina. Odluku o vrsti "vakcina" koju će osoba uzimati i dužini trajanja terapije odlučuje isključivo lekar specijalista alergolog - priča ona.

Foto: pixabay.com

Vakcinacija odnosno uzimanje kapi treba da počne već u oktobru

Preventivne mere koje osoba može da primeni da bi smanjila pojavu i/ili intenzitet simptoma su sledeće:

  • Ukoliko ne morate nemojte izlaziti pre podne kada je koncentracija polena najveća
  • Po povratku kosu treba iščetkati pre ulaska u stan da bi se uklonio polen, skinuti i istresti jaknu iz istih razloga
  • Ako ste šetali kućnog ljubimca i njega/nju iščetkati pre ulaska u stan
  • Stan, a posebno dnevnu sobu provetravati samo od ponoći do 5h ujutro kada je koncentracija polena u vazduhu najmanja.
  • Kako razaznati da li se stvarno radi o alergiji ili nekom respiratornom ili kožnom oboljenju?

    -  Alergija na polene ispoljava se najčešće na sluzokoži oka, nosa, gornjim i donjim respiratornim putevima ili na koži. Na primer, za polensku kijavicu je karakteristično da osoba često kija i to više puta za redom, u rafalu, pojačana je sekrecija iz nosa, a sekret je vodenast i proziran, uz to je prisutan svrab u grlu, očima i ušima, suženje i otok oko očiju. Kod nekih osoba dođe do otoka sluzokože nosa pa je nos zapušen. U težim slučajevima javlja se glavobolja, umor i smanjena koncentracija. Ove tegobe se najčešće javljaju u vreme cvetanja određene biljke. Pre i posle toga osoba nema tegoba. Testiranjem vrlo lako može da se utvrdi na koji polen je osoba alergična, ali testiranje mora da obavi lekar specijalista, alergolog. Ukoliko se kijavica javlja više puta u toku godine sekret iz nosa je gust, često zelenkaste boje kao znak bakterijske infekcije, često je prisutna i povišena temperatura, najverovatnije se radi o infekciji gornjih disajnih puteva, a ne o alergijskoj reakciji. Ako osoba boluje od alergijske astme veća koncentracija polena u vazduhu može da izazove pogoršanje bolesti ili astmatični napad. Ukoliko se alergija ispolji na koži promene mogu biti u vidu sitne ospe, sa crvenilom, prisutan je i svrab. Primena lekova i lokalno krema, znatno će ublažiti tegobe. Temperatura tela obično nije povišena - ističe doktorka da ćete prema ovim simptoma najčešće prepoznati da li je reč o aleregiji, a kada se pojavi osip sa povišenom temperaturom, crvenilom grla, najverovatnije da se radi o infekciji koja je praćena ospom.

    Dr sc. med. Zorica Plavšić, pulmolog i alergolog osvrnula se na izjavu kolege dr Saše Milićevića, pedijatra i alergologa da svake godine sve veći broj ljudi pati od alergija.

    - Poslednjih decenija došlo je do velikog porasta broja dece koja pate od alergija. Ovo se posebno odnosi na alergiju na polene, što je uzrokovano produženom sezonom cvetanja biljaka. Epidemiolozi govore o "pandemiji", a Svetska zdravstvena organizacija ukazuje da će do 2025. svaki treći stanovnik na zemaljskoj kugli biti alergičan na nešto. Od alegena koji preko organa za disanje dospevaju u organizam, na prvom mestu su grinje iz kućne prašine i poleni. Razlog za ovako nagli porast broja osoba koje su alergične nije jedan već ih ima više. Deca više vremena provode u zatvorenom prostoru, nemaju kontakta sa prirodom, kao da žive u sterilnoj sredini. Zbog nepotrebnog korišćenja antibiotika i savremnog načina ishrane izmenjena je i crevna flora, tj. poremećen je odnos između dobrih i loših bakterija u crevima, pa je izmenjen i imunološki odgovor organizma. Zato se preporučuje i deci i odraslima da koriste više svežeg voća i povrća, a da izbegavaju gotovu hranu, mesne prerađevine.

    Doktorka je objasnila na koji način možemo da se zaštitimo.

    - Kod alergije na hranu ili alergijskog ekcema primena probiotika može da smanji intenzitet simptoma. Med sa propolisom ili med sa pčelinjim polenom takođe mogu da smanje intenzitet alergijske reakcije. Kod oko 85 odsto dece u toku puberteta alergija se potpuno povuče, ali neki faktori rizika mogu kasnije u toku života da ponovo pokrenu alergijsku preosetljivost - zaključuje doktorka.

     BONUS VIDEO:

    Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
    Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

    Komentari (0)

    Loading