Njima je plata od 5.400 evra malo - kažu nije dovoljna za dostajanstven život?
Radnici traže hitnu promenu.
Foto: Shutterstock/New Africa
Dok mnogi radnici širom Evrope sanjaju o mesečnoj zaradi od nekoliko hiljada evra, u jednoj od najbogatijih evropskih država sve je glasnije nezadovoljstvo primanjima. U Švajcarskoj je pokrenuta inicijativa za uvođenje minimalne mesečne plate od 5.000 švajcarskih franaka, odnosno oko 5.400 evra, namenjene zaposlenima sa završenim srednjim stručnim obrazovanjem.
Iza ovog predloga stoji Švajcarski savez sindikata (SGB), koji upozorava da rastući troškovi života i inflacija sve više umanjuju kupovnu moć zaposlenih. Sindikalci smatraju da stručna sprema i radno iskustvo moraju biti adekvatno plaćeni, kao i da zarada treba da omogući dostojanstven život.
Predsednik SGB-a Pjer-Iv Majar ističe da se stručni radnici suočavaju sa sve težim finansijskim položajem i da njihove plate, kada se uračuna inflacija, realno vrede manje nego ranije.
Skoro trećina zaposlenih prima manje od 5.000 franaka
Podaci sindikalne analize pokazuju razmere problema. Čak 28 odsto zaposlenih sa srednjim stručnim obrazovanjem u Švajcarskoj zarađuje manje od 5.000 franaka mesečno.
Još zabrinjavajući je podatak da 15 odsto ovih radnika prima manje od 4.500 franaka, što je približno 4.862 evra.
Ovi iznosi odnose se na zaposlene sa punim radnim vremenom od 40 sati nedeljno, uz obračun 13 mesečnih plata godišnje.
Sindikalci smatraju da postoji veliki raskorak između značaja koji poslodavci pripisuju stručnom obrazovanju i zarada koje nude ljudima sa takvim kvalifikacijama.
Žene najviše pogođene niskim zaradama
Posebno teška situacija zabeležena je među ženama. Prema podacima koje prenose švajcarski mediji, svaka treća zaposlena žena sa stručnim obrazovanjem zarađuje manje od 5.000 franaka mesečno, dok skoro svaka peta prima manje od 4.500 franaka.
Najniža primanja posebno su zastupljena u delatnostima u kojima dominira ženska radna snaga, poput trgovine, frizerskih salona, ugostiteljstva i vrtića.
Međutim, problem nije ograničen samo na ove sektore. Sa nižim zaradama suočavaju se i zaposleni u tipično muškim zanimanjima, među kojima su automehaničari i profesionalni vozači.
Sve veći jaz između stručnih radnika i fakultetski obrazovanih zaposlenih
Sindikalno istraživanje ukazuje i na razlike u zaradama između zaposlenih sa srednjim stručnim i fakultetskim obrazovanjem.
Realna medijalna plata kvalifikovanih radnika opala je za 2,1 odsto u odnosu na 2016. godinu.
Prema podacima analize, radnici sa srednjim stručnim obrazovanjem na početku karijere imaju medijalnu platu od 4.571 franak, dok pred odlazak u penziju ona dostiže 6.289 franaka.
Sa druge strane, zaposleni sa fakultetskom diplomom karijeru počinju sa medijalnom zaradom od 6.189 franaka, a pred kraj radnog veka njihova plata dostiže 10.438 franaka.
Sindikati smatraju da bi zakonsko uvođenje minimalne zarade od 5.000 franaka doprinelo poboljšanju položaja stručnih radnika, ali i podstaklo rast primanja zaposlenih sa dužim radnim iskustvom.
Građani podržavaju povećanje minimalne plate
Predlog sindikata, prema istraživanju agencije Feldlabor, ima značajnu podršku javnosti. Čak 66 odsto građana podržava uvođenje zakonske minimalne plate od 5.000 franaka, dok je 25 odsto protiv.
Podrška postoji među biračima različitih političkih opredeljenja, što pokazuje da pitanje zarada i troškova života prevazilazi političke podele.
Ukoliko kongres Švajcarskog saveza sindikata usvoji predlog, usledila bi priprema narodne inicijative, a prikupljanje potpisa građana moglo bi da počne već naredne godine.
Osim povećanja plata, sindikati traže i bolje uslove za mlade koji se obrazuju kroz dualni sistem školovanja. Jedan od njihovih zahteva je osam nedelja godišnjeg odmora za učenike na stručnoj praksi
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)