Od ovog fenomena pate i NAJINTELIGENTNIJI ljudi - strah koji može da napravi veliki problem!
Ovakav obrazac razmišljanja mnogo je češći nego što se pretpostavlja.
Foto: Shutterstock/Golubovy
Da li vam se nekada dogodilo da dobijete unapređenje, pohvalu ili vam povere važan poslovni zadatak, a da uprkos tome imate osećaj da ste nekako "prevarili sistem"? Da ništa niste zaslužili?
Ako je odgovor "da", psiholozi kažu da niste jedini, a razlog ima ime – imposter syndrome, u bukvalnom prevodu sindrom uljeza.
Poznat je i kao sindrom varalice, prevaranta ili impostorizam, a u pitanju je psihološka pojava kad neko sumnja u svoje znanje, talente, veštine ili dostignuća i stalno oseća strah da će ga drugi razotkriti kao uljeza.
Ovakav obrazac razmišljanja mnogo je češći nego što se pretpostavlja, a istraživanje objavljeno 2025. u magazinu BMC Psychology pokazuju da je to bar jednom iskusilo čak 62% ljudi. Štaviše, analizom 30 studija je utvrđeno da je verovatnoća da će se ispoljiti sindrom uljeza veća što je viši nivo formalnog obrazovanja.
Zašto uspešni ljudi često sumnjaju u sebe?
Zanimljivo je da se sindrom posebno često javlja među visokoobrazovanim osobama i ljudima koji rade odgovorne i zahtevne poslove.
U prošlosti se verovalo da je ovaj fenomen češći kod žena, ali novija istraživanja pokazuju da on jednako pogađa oba pola, a razlika je uglavnom u tome što muškarci ređe pričaju otvoreno o svojim nesigurnostima.
Kako prepoznati sindrom uljeza?
Karakteristično je i da svaki propust doživljavaju kao potvrdu da nisu dovoljno sposobni, dok uspehe smatraju slučajnošću. Čak i kad postižu odlične rezultate, oni su i dalje uvereni da nisu dovoljno dobri.
Ovakav način razmišljanja posebno je čest među lekarima, menadžerima, direktorima i drugim profesionalcima od kojih se očekuje visok nivo stručnosti.
Kako sindrom uljeza utiče na karijeru?
Stručnjaci upozoravaju da sindrom uljeza može ozbiljno da uspori profesionalni razvoj. Osobe koje stalno sumnjaju u sebe češće odlažu donošenje odluka, postavljaju nerealno visoke standarde i izbegavaju izazove koji bi mogli da ih dovedu do napredovanja.
Kako stručnjaci objašnjavaju, umesto razmišljanja po principu "sve ili ništa", korisnije je proceniti rezultate na skali. Na taj način lakše se uočava da između potpunog neuspeha i savršenstva postoji mnogo nijansi, kao i da je lični doprinos često mnogo veći nego što mislimo.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)