DA LI STE ZNALI? Šta je zapravo OFAC - organizacija od koje zavisi sudbina NIS?
Kad se govori o američkim sankcijama koje utiču na poslovanje kompanija širom sveta, uključujući i energetske sisteme u Evropi, ključna institucija koja donosi operativne odluke jeste Kancelarija za kontrolu strane imovine - Office of Foreign Assets Control (OFAC).
Foto: shutterstock/Baloncici
Reč je o telu u okviru američkog ministarstva finansija koje ima centralnu ulogu u sprovođenju ekonomskih i trgovinskih sankcija Sjedinjenih Američkih Država.
Kad je osnovan
Koreni OFAC-a sežu u period Drugog svetskog rata. Prethodnik današnje kancelarije formiran je 1940. godine, nakon nemačke okupacije Norveške, kad je američka administracija zamrzla norvešku imovinu u SAD kako bi sprečila da ona padne pod kontrolu nacista.
Savremeni OFAC formalno je uspostavljen 1950. godine, tokom Korejskog rata, kad je predsednik SAD naredio blokadu kineske i severnokorejske imovine. Od tada se institucija razvila u ključni mehanizam američke spoljnopolitičke i bezbednosne strategije.
Čime se bavi
Više o ekonomskim sankcijama pročitajte ovde.
OFAC upravlja ekonomskim sankcijama i sprovodi ih protiv država, vlada, pojedinaca, kompanija, terorističkih organizacija, međunarodnih kriminalnih mreža.
Sankcije mogu uključivati zamrzavanje imovine u SAD, zabranu poslovanja sa američkim licima i kompanijama, zabranu pristupa američkom finansijskom sistemu, sekundarne sankcije, koje pogađaju i kompanije van SAD ako posluju sa sankcionisanim subjektima.
Jedna od najvažnijih lista koju vodi OFAC je tzv. SDN lista (Specially Designated Nationals), na kojoj se nalaze pojedinci i entiteti pod sankcijama. Ulazak na tu listu praktično znači isključenje iz međunarodnog finansijskog sistema koji je povezan s dolarom.
ISTORIJA - NAJZNAČAJNIJE ODLUKE
Tokom decenija OFAC je sprovodio neke od najvažnijih sankcionih režima u savremenoj istoriji:
1. Sankcije Iranu
Jedan od najdugotrajnijih i najopsežnijih režima sankcija, uključujući energetski sektor, banke i pojedince.
2. Sankcije Rusiji (od 2014. i naročito nakon 2022.)
Nakon aneksije Krima 2014. i posebno nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, OFAC je uveo širok spektar sankcija ruskim bankama, energetskim kompanijama, oligarsima i državnim institucijama. Te mere imale su globalne posledice na energetsku i finansijsku stabilnost.
3. Sankcije Venecueli
Posebno usmerene na naftni sektor i državnu kompaniju PDVSA.
4. Borba protiv terorizma (posle 11. septembra 2001.)
OFAC je dobio proširena ovlašćenja za zamrzavanje imovine osoba i organizacija povezanih s terorizmom.
5. Visoke novčane kazne globalnim bankama
OFAC je izricao milijardske kazne međunarodnim bankama zbog kršenja sankcija, čime je dodatno učvrstio reputaciju jednog od najuticajnijih regulatornih tela u svetu.
BONUS VIDEO:
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)