AKO STE NA BOLOVANJU, MOŽETE PRIMITI I 30.000 MANJU PLATU! Samo u OVIM slučajevima vam leže pun iznos!

Biznis

18.09.2025

08:50

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Troškove bolovanja poslodavac snosi prvih 30 dana, dok se duža odsustva pokrivaju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

AKO STE NA BOLOVANJU, MOŽETE PRIMITI I 30.000 MANJU PLATU! Samo u OVIM slučajevima vam leže pun iznos!

Foto: shutterstock/Cira123/Pienkowski

Obračun naknade zarade tokom bolovanja često stvara nedoumice i kod zaposlenih i kod poslodavaca, posebno zbog različitih pravila koja zavise od razloga odsustva.

Visina isplate i pitanje ko snosi troškove bolovanja zavise od više faktora, objašnjava Gordana Aritonović, direktorka računovodstvene agencije PSK doo: „Osnov za obračun naknade uzima se iz prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, dok procenat isplate zavisi od razloga bolovanja.“

Sto odsto zarade isplaćuje se u slučaju bolovanja zbog održavanja trudnoće, profesionalne bolesti, povrede na radu, davanja organa ili nege deteta do 18 godina kod težih oboljenja.

Za bolovanje zbog bolesti, povrede van rada ili nege deteta starijeg od tri godine i člana porodice, isplaćuje se 65 odsto zarade. Aritonović podseća:

- U svakom slučaju, naknada zarade ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene zakonom.

Troškove bolovanja poslodavac snosi prvih 30 dana, dok se duža odsustva pokrivaju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Izuzetak je bolovanje zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu, kada poslodavac plaća naknadu od prvog dana za ceo period odsustva. Povreda na putu do posla takođe se tretira kao povreda na radu.

Na primeru zaposlenog sa neto platom od 80.000 dinara, računica izgleda ovako:

  • Dve nedelje bolovanja zbog bolesti – primio bi oko 67.000 dinara.
  • Ceo mesec bolovanja – zarada bi se smanjila na nešto više od 51.000 dinara, što je gotovo trećina manje.

Kada bolovanje traje duže od 30 dana, poslodavac može nastaviti da isplaćuje naknadu iz svojih sredstava, a potom tražiti refundaciju od Fonda za zdravstveno osiguranje.

Alternativno, poslodavac može odmah predati dokumentaciju RFZO-u i sačekati uplatu Fonda, što je administrativno jednostavnije, ali često dovodi do kašnjenja u isplati za zaposlene.

O digitalizaciji procesa Aritonović napominje:

- Očekuje se da će sistem eBolovanje doneti značajan napredak i ubrzati proceduru, ali ako se pretvori u dodatnu papirologiju, može samo stvoriti probleme u elektronskoj formi.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

BONUS VIDEO

Komentari (0)

Loading