Menja se radno vreme banaka: Šalteri za podizanje novca radiće samo do podneva


IZVOR: Republika - 23.03.2021 | 11:45


Pojedine banke na domaćem tržištu pripremaju novi model poslovanja, po kojem će šalteri za podizanje novca, raditi samo do podneva.

Foto: ST/Đ. KOJADINOVIĆ

Foto: Ilustracija

Cilj je da se u filijalama smanji broj radnika, a stručnjaci smatraju da je to zapravo samo nastavak već započetog trenda smanjenja zaposlenih u bankarskom sektoru.

Iz banaka nije stigla zvanična potvrda da se pripremaju pilot-projekti za skraćeni rad sa strankama. Zasad se poslovi uplate isplate i dalje obavljaju do 16 časova, u većini filijala. Od početka širenja virusa korona klijenti se sve više upućuju na elektronski kontakt sa bankama i novcem, pa se i krediti i osiguranja mogu podići uz nekoliko klikova na tastaturi ili mišem. Trend koji je započet pre pandemije, samo je ubrzan.

Prema podacima Centralne banke, trenutno u bankama u Srbiji radi za oko 6.000 ljudi manje nego pre decenije. Dok su na kraju 2011. godine u bankarskom sektoru Srbije poslovale 33 banke sa 29.228 zaposlenih, na kraju prethodne ukupan broj banaka je 26 sa 22.823 radnika. Za tih deset godina smanjio se i brij filijala za više od 700. Umesto 2.383 organizacionih delova bankarskog sistema 2011. godine, ostalo ih je 1.598.

Foto: wikimedia.org/Lumen roma

NBS

Kako u Narodnoj banci Srbije, međutim, kažu, stanje u bankarskom sektoru pre deset godina bilo je mnogo drugačije.

- Odlikovale su ga makroekonomska nestabilnost, visoka inflacija, oscilacije kursa dinara prema evru, pretilo da ozbiljno ugroze i privrednu aktivnost i stabilnost bankarskog sektora. Zahvaljujući reformama od 2012. godine, danas govorimo o stabilnom bankarskom sistemu u službi građana i privrede, sa dvocifrenim rastom kreditne aktivnosti, povoljnim uslovima finansiranja i istorijski niskom učešću problematičnih kredita od 3,7 procenata lane - objašnjavaju u NBS.

- Smanjenje broja banaka od 2011. godine rezultat je zatvaranja četiri banke čije poslovanje nije bilo održivo i pretilo je da ugrozi stabilnost celokupnog bankarskog sistema, kao i konsolidacije bankarskog sektora usled prodaje pojedinih banaka, pre svega u vlasništvu grčkih bankarskih grupa, uslovljenih nepovoljnom situacijom na matičnom tržištu i odlukama njihovih akcionara. To nije uticalo na kvalitet i obim usluga banarskog sektora. Broj banaka, zaposlenih i filijala je u poslednjih 10 godina smanjen je i kao posledica ukrupnjavanja sektora i tehnološkog razvoja - objašnjavaju u Centralnoij banci.

Profesor Hasan Hanić dekan Beogradske bankarske akademije smatra da je pandemija ubrzala proces digitalizacije koji se naročito odrazio na bankarski sektor.

- Drastično je porastao broj korisnika elektronskog servisa, što smanjuje potrebu za brojem radnika. U budućnosti će biti mnogo više potrebni savetnici, nego prodavci bankarskih proizvoda. Osim toga, značajan trend u oblasti bankarstva je ukrupnjavanje kapitala, spajanje dve finansijske ustanove što dovodi do racionalizacije i smanjivanje broja filijala i zaposlenih - kaže prof Hanić.