MILOVI SLEDBENICI VEĆE USTAŠE OD USTAŠA! Komite zakazale protest na dan kad je formirana NDH
IZVOR: Republika - 03.04.2021 | 13:18
Nacionalistički crnogorski pokret, komite, blizak Milu Đukanoviću pozvao je sledbenike na protest protiv Zdravka Krivokapića jer je ministar u njegovoj vladi, Vladimir Leposavić, rekao kako se genocid u Srebrenici nije dogodio. Okupljanje je zakazano za 10. april, na dan kad je formirana ustaška tvorevina NDH.
Foto: E-Stock/Tanjug/E. Tahirović
Organizacija crnogorskih nacionalista komita, bliskih predsedniku Milu Đukanoviću, zakazala je masovni antivladin protest baš za 10. april, dan kada je u vreme Drugog svetskog rata formirana zločinačka ustaška tvorevina Nezavisna država Hrvatska (NDH).
U saopštenju u kom su pretili premijeru Crne Gore Zdravku Krivokapiću da će snositi teške posledice ukoliko ne smeni ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog njegove izjave da u Srebrenici nije bilo genocida, koristili su još i Hitlerovski poklič.
- Jedan život. Jedan grb. Jedan dom. Jedna zastava. Jedna himna - naveli su oni u opisu video-snimka kojim najavljuju svoje aktivnosti na ulici, a što neodoljivo podseća na parolu: "Ein Volk, ein Reich, ein Führer" (prim. aut. jedan narod, jedno carstvo, jedan vođa) iz vremena nacističke Nemačke.
Međutim, najveća ironija je u tome što oni sebe predstavljaju kao antifašistički pokret, a u najnovijem nastupu su čak ministra Leposavića optužili za "fašisoidne izjave o Srebrenici".
- Mi nemamo obavezu prema bilo kome osim prema Crnoj Gori i našim potomcima. Dok ne padne izdajnička Vlada Leposavića, Bratićke i Bojanića kuća nas gledati neće. Probudila se Crna Gora. Stiglo je crnogorsko proleće - navedeno je u pozivu komita na protest.
Inače, tvorcem crnogorskih komita smatra se Sekula Drljević, kontroverzni crnogorski pravnik i fašistički političar. Smatran je neslužbenim čelnikom Crnogorske stranke, a između dva svetska rata je bio jedan od najpoznatijih kritičara jugoslovenskog unitarizma. Kada je Italija kapitulirala u Drugom svetskom ratu on je pobegao u Zemun, tada terirotiju NDH pod kontrolom nacističke Nemačke, u kojoj je radio za ustaški list Graničar i veličao uspon nacista u Evropi.
Ubijen je u logoru u Nemačkoj 1945, a poznat je i kao autor pesme "Oj, svijetla majka zoro".