ŠEST KATEGORIJA KVALITETA VAZDUHA: Evo šta znači koja boja i kada je OPASNO da budemo na otvorenom!


IZVOR: nationalgeographic.rs, Republika - 09.12.2020 | 10:00


Otkad je pre nešto manje od dve godine u medijima osvanula vest da je Beograd najzagađenija prestonica na svetu, tema kvaliteta vazduha konačno je u javnosti dobila mesto koje zaslužuje.

Foto: Tanjug/F. KRAINČANIĆ

Foto: Ilustracija

Proveravanje podataka na aplikaciji AirVisual ili sajtu waqi.com postala je dnevna rutina za mnoge u Srbiji, a na društvenim mrežama redovno se dele fotografije na kojima su vidljivi veliki brojevi, preteća crvena (ili čak ljubičasta) boja i ikonice ljudi koji nose maske.

Brojka koju vidite na aplikacijama zapravo predstavlja indeks kvaliteta vazduha (air quality index, AQI) i služi da podatke o trenutnim koncentracijama zagađujućih materija u vazduhu (koje se mere u mikrogramima po metru kubnom) "prevede" u skalu jednostavniju za razumevanje kojom bi se ocenilo trenutno stanje kvaliteta vazduha na određenom području.

Vrednosti na skali se mogu kretati od 1 do 500, a kvalitet vazduha je podeljen u 6 kategorija, od zelene – dobre, do bordo, koja je ocenjena kao opasna:

0-50 Zelena – dobar kvalitet vazduha

51-100 Žuta – umereno dobar kvalitet vazduha

101-150 Narandžasta – vazduh koji je nezdrav za osetljive grupe

151-200 Crvena – nezdrav vazduh

201-300 Ljubičasta – veoma nezdrav vazduh

300+ Bordo – opasan vazduh

Veće vrednosti indeksa odgovaraju i većoj zagađenosti vazduha, dok vrednost 100 uglavnom predstavlja zvaničnu granicu za određenu zagađujuću materiju nakon koje se smatra da je vazduh zagađen.

Foto: ST/N. MANDIĆ

Foto: Ilustracija

Objašnjavanje konkretnih zdravstvenih posledica bismo ostavili lekarima, ali recimo da bi svi trebalo da izbegavaju dužu fizičku aktivnost na otvorenom kada indeks počne da se približava brojci od 150 i da iz narandžaste prelazi u crvenu, dok bi oni sa bolestima disajnih puteva to trebalo da urade i znatno ranije.

Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA) koristi nešto drugačiji indeks za ocenjivanje kvaliteta vazduha, međutim, kada govorimo o zagađenju najsitnijim PM2,5 česticama (koje najviše pratimo tokom zime), granične koncentracije za različite kategorije su slične.

 

 
$bp("Brid_07507654", {"id":"23088","width":"16","height":"9","carousel":"238"});

 

Podaci koje možete videti na aplikacijama dolaze od mernih stanica koje su postavljene na različitim mestima u gradovima. Merne stanice su opremljene senzorima koji mere koncentracije zagađujućih materija.

Rešenje postoji

Informisanost javnosti o problemu kvaliteta vazduha u našoj zemlji i regionu je u poslednje vreme znatno porasla. Sada je potrebno energiju što više usmeriti u rešavanje ovog problema. Mere su razne, od subvencionisanja kupovine efikasnijih šporeta i kvalitetnijeg goriva za građane, preko unapređenja energetske efikasnosti, pa sve do napuštanja uglja kao energenta i prelaska na obnovljive izvore energije.

Istovremeno, sve mere koje povoljno utiču na smanjenje zagađenja vazduha takođe će doprineti i smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i ublažavanju klimatskih promena.