SRBIJA 2003. TREBALO DA UĐE U EU! Otkrivamo: Kako nas je Evropa IZIGRALA pre 20 godina

Autor: K. B. - E. S. T.

Vesti

13.08.2023

05:10

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Posle ubistva Đinđića pao dogovor da nas ekspresno ubace u Uniju, a onda se sve izjalovilo.

SRBIJA 2003. TREBALO DA UĐE U EU! Otkrivamo: Kako nas je Evropa IZIGRALA pre 20 godina

Foto: Tanjug/AP, Printscreen

Srbija je još pre dve decenije, nekoliko meseci nakon ubistva premijera Zorana Đinđića, trebalo da bude primljena u Evropsku uniju. Članstvo je, tačnije, maltene bilo obezbeđeno za zajednicu, tada Srbiju i Crnu Goru, kao podrška zemlji u kojoj je ubijen premijer i njenoj krhkoj demokratiji.

Ta je ideja, prema informacijama do kojih je došla Republika potekla od zvaničnika nekoliko prijateljskih evropskih država, među kojima su bili Grčka, Češka, Mađarska, Francuska... Ipak, na kraju je naprasno odlučeno da se od toga odustane.

- Predlog je podrazumevao ulazak u EU u roku od nekoliko meseci. Procenjeno je da bi na taj način bila osnažena ne samo unutrašnja pozicija vlasti u Srbiji, koja se nakon atentata obračunala s kriminalom, već bi i EU vezala za sebe zemlju koja je, bez sumnje, kičma ovog dela Evrope - navodi upućeni sagovornik našeg portala, koji je te 2003. bio u vrhu vlasti.

NE MOŽE LAKO

O ovom događaju je govorio i istoričar Bojan Dimitrijević u svojoj knjizi "Od JNA do srpske vojske". U delu koji se bavi reformom vojske Dimitrijević piše o grčkom predstavniku u NATO Kacirdakisu, koji je pomogao u uvođenju promena, ali i saopštio loše vesti srpskim zvaničnicima.

- Od značajne pomoći bio je grčki predstavnik u NATO Kacirdakis, koji se pomno angažovao oko doktrinarnih dokumenata (on je u leto 2003. doneo poruku da Srbija i Crna Gora neće biti primljene u Evropsku uniju, što je bilo očekivano kao neka vrsta pomoći posle ubistva premijera Đinđića, prim. aut.) - navodi Dimitrijević u svojoj knjizi.

Prema dostupnim podacima, reč je o Džordžu Kacirdakisu, zameniku direktora odeljenja za saradnju i partnerstvo u oblasti odbrane u centrali NATO (pogledajte okvir).

Rasim Ljajić, koji je u to vreme bio deo vlasti, sumnja da je bilo eksplicitnih obećanja o ulasku zemlju u EU nakon ubistva Đinđića, ali pritajenih očekivanja, kaže, jeste.

- Da je bilo pritajenih očekivanja da će EU pomoći da se stabilizuje krhka demokratija, bilo je jer je bilo jasno posle promena da je taj sistem slab i da uspostavljanje demokratije ne ide tako lako, brzo i jednostavno kako se na prvi pogled činilo. A posle ubistva Đinđića poraslo je to očekivanje da usledi izdašnija pomoć, i finansijska i svaka druga, međutim, ispostaviće se da je to bilo samo očekivanje koje je provejavalo među nama. Da je bilo konkretne ponude, ne znam - navodi Ljajić.

BIO BI PROBLEM

Njegova ocena je da je ondašnja međunarodna politika, sa svim svojim slabostima, greškama koje su činjene, bila Sorbona u odnosu na današnju međunarodnu politiku.

- Vi danas nemate međunarodnog lidera s autoritetom, ne postoji nijedan, mi smo tad znali i svako ko se iole bavio politikom znao je sve ministre spoljnih poslova, premijere, predsednike država... Vi biste danas imali problem da nabrojite pet premijera u zemljama EU. Znam ljude sad i tad, to su neuporedive kategorije u korist onih nekad - zaključuje Ljajić. 

Ko je Džordž Kacirdakis

Džordž Kacirdakis bio je zamenik direktora odeljenja za saradnju i partnerstvo u oblasti odbrane u centrali NATO. Međutim, Kacirdakis je često u ono vreme, od 2003. do 2005, davao i političke izjave o ovom regionu. Tako je u više navrata govorio o obaveznom hapšenju generala Ratka Mladića, koji je tada bio u bekstvu.

- Državna zajednica Srbija i Crna Gora mora uhapsiti optuženika za ratne zločine u bekstvu Ratka Mladića ako se on nalazi u zemlji i mora odustati od tužbe protiv NATO saveza ukoliko želi da unapredi svoje odnose s Alijansom - poručio je u julu 2003.

Činjenice

Srbija - EU

- od novembra 2000. kreće potpisivanje niza dokumenata o saradnji SRJ i EU

- 29. aprila 2008. u Luksemburgu potpisan sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Srbije

- 30. novembra 2009. Savet EU objavio dokument o viznoj liberalizaciji za zemlje zapadnog Balkana, na osnovu kojeg je 19. decembra 2009. stupio na snagu bezvizni režim

- 22. decembra 2009. Srbija podnela zahtev za prijem u članstvo EU
- SSP stupio na snagu 1. septembra 2013, čime je Srbija dobila status države pridružene EU

- Srbija je otvorila pristupne pregovore, kojima se (realno) ne nazire kraj

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

BONUS VIDEO

 

Komentari (0)

Loading