Izveštaj UN: Srbija druga na Zapadnom Balkanu po direktnim stranim investicijama

Autor: Tanjug

Vesti

12.06.2019

21:41

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Region Zapadnog Balkana prošle godine zabeležio je rast stranih direktnih investicija, uprkos negativnom trendu u celom svetu, a Srbija se po visini investicija nalazi na drugom mestu, pokazuje izveštaj tela Ujedinjenih nacija, prenosi "Radio Slobodna Evropa" (RSE).

RepublikaFoto: pixabay.com
Foto: Ilustracija

Navodi se da su direktne strane investicije pale za 13 odsto u celom svetu - na 1.300 milijardi dolara, dok je na Zapadnom Balkanu zabeležen porast od 33 odsto, na 7,4 milijarde dolara.

Prema "Izveštaju o investicijama u svetu 2019", koji je objavila Konferencija UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), najveći rast na Zapadnom Balkanu zabeležila je Severna Makedonija u kojoj je priliv stranih direktnih investicija povećan za 260 odsto s 205 miliona dolara 2017. na 737 miliona dolara prošle godine. 

Srbija, koja ima najveći priliv stranih direktnih investicija u regionu, zabeležila je rast od 44 odsto na 4,1 milijarde dolara.

Srbija se, kako prenosi RSE, nalazi na drugom mestu po količini direktnik investicija među tranzicionim zemljama, što obuhvata i zemlje bivseg Sovjetskog saveza.

Srpska privreda je najveća u podregionu i relativno je diversifikovana, sa strateškim položajem koji olakšava logističku infrastrukturu, dok rudna bogatstva, posebno bakra, privlači kompanije koje istražuju resurse. Među stranim direktnim investicijama, izveštaj navodi udeo francuskog Vansi erports (Vanci Airports) u aerodromu "Nikola Tesla" i kineskog Ziđina u rudniku Bor, navodi se u izveštaju, prenosi RSE.

Izveštaj tela UN za trgovinu i razvoj ukazuje i na investicije u srpski automobilski klaster s projektima britanske "Eseks Jurop" i japanskog "Jazakija" kao i istraživački centar u Novom Sadu nemačkog proizvođača guma "Kontinental". 

Od zemalja članica Evropske unije u regionu, najveći rast beleži Slovenija, 81 odsto na 1,4 milijarde dolara, dok je u Hrvatskoji zabeležen pad od 43 odsto na 1,2 milijarde dolara, dok je u Bugarskoj zabeležen pad na dve milijarde dolara, odnosno 21 odsto.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading